Lumblija
Kako bi se očuvao
tradicionalni blatski kolač lumblija, u organizaciji Općine Blato,
Turističke zajednice općine Blato i Ustanove u kulturi"Blatski
fižuli" od 17. do 28. listopada 2018. godine održavaju se 7.
Dani blatske lumblije, a program će se odvijati u Dubrovniku i
Blatu.
Završna večer u
subotu, 27.listopada 2018. donosi izložbu, degustaciju i natječaj
za najbolju blatsku lumbliju te prezentaciju i degustaciju autohtonih
blatskih likera, specijalnih rakija te ostalih domaćih proizvoda
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Posebni gosti bit će
tradicionalne delicije s još tri hrvatska otoka pa će se, pod motom
"Četiri otoka - četiri mjesta - četiri recepta", uz
blatsku lumbliju predstaviti: torta hrapoćuša (Dol, otok Brač),
starogrojski paprenjok (Stari Grad, Hvar) i viška pogača (Vis, otok
Vis)
U Zagrebu je, u
organizaciji Udruge za kulturu stola G.E.T. predstavljen je program
7. Dana blatske lumblije i održana prezentacija izrade tog
autohtonog blatskog kolača. Blatsku lumbliju i program manifestacije
predstavile su direktorica Turističke zajednice općine Blato Maja
Šeparović i ravnateljica Blatski Fižuli ustanove u kulturi Ivana
Sardelić, a prezentaciju izrade tog autohtonog blatskog kolača
održala je Sanja Protić, nositeljica OPG-a iz Blata, koja uz
blatsku lumbliju proizvodi i druge otočne delicije.
Blatska lumblija je
starinski kolač nastao u Blatu na otoku Korčuli. Priprema se već
više od dvjesto godina, a postoji i legenda vezana za ovu
tradicionalnu slasticu.Legenda potječe iz vremena Napoleonove
vladavine Korčulom, a govori o ljubavi između francuskog
vojnika-pekara i mlade Blajke, koji su se silom prilika morali
rastati. Na rastanku on svojoj dragoj poklanja kolač izgovarajući
"n'oublie pas" (ne zaboravi). Onako kako je djevojka čula
izgovorene riječi, njoj su zazvučale kao lumblija; vojnik je
otišao, mlada Blajka i njeno ime utopili su se u nebrojenim
ljubavnim pričama, ali je kolač "lumblija" ostao kao
spomen.
"Legenda koja se
povezuje s blatskom lumblijom je tek jedna od priča koja se veže za
izradu i tradiciju postojanja blatske lumblije na ovim područjima,
jedan od alata da relativno nepoznati pojam, kolač i tradiciju
približimo našim sadašnjim i budućim posjetiteljima.",
objasnila je direktorica turističke zajednice Maja Šeparović te
dodala: "Našim posjetiteljima i kroz priču o blatskoj lumbliji
želimo približiti kulturni identitet i tradicijsko naslijeđe Blata
te ih potaknuti da kroz turističke priče koje im pričamo budu još
više povezani s našim odredištem."
Blatska lumblija se
spravlja od posebnih sastojaka koji se počinju pripremati i
skupljati ljeti. Sadržava cimet, klinčiće, muškatni orašić,
bademe, orahe, suhice, naranču, limun i druge sastojke, među kojima
je neizostavan varenik (tradicionalna delicija od grožđa koja se
dobiva dugotrajnim iskuhavanjem mošta). Vrijeme kad se peče,
vrijeme je sjećanja na najmilije, početkom studenoga.
Blatska Lumblija je
priča o tradicionalnom načinu otočkog življenja, o biljnim
kulturama i utjecaju prirode kroz jedinstven proizvod koji gradi
sliku o povijesnom trenutku, okružju i načinu života Korčule i
Dubrovnika te uza se veže romantičnu ljubavnu priču. Legenda koja
prati nastanak blatske lumblije svojevrsna je poveznica francuske i
hrvatske kulture i tradicije kroz gastronomski unikat. Zato je kao
mjesto održavanja prezentacije u Zagrebu odabran francuski restoran
Alegria, a među gostima je bio i Bertrand Le Tallec, savjetnik za
gospodarstvo Veleposlanstva Francuske Republike u Republici
Hrvatskoj.
"Hrvatska i
Francuska su jako lijepe zemlje; obje imaju vina, masline,
gastronomiju i dobre ljude. Naše zemlje bi se trebale povezivati, ne
samo kroz uvoz i izvoz robe, nego i na druge načine.", rekao je
Bertrand Le Tallec te izrazio želju da, kad dođe na Korčulu,
posjeti Blato te se i sam okuša u izradi blatske lumblije.
Sanja Protić će, uz
pomoć sredstva iz EU fondova, otvoriti radionicu blatske i
korčulanske gastronomije, tako da će se svatko tko želi moći
okušati u izradi raznih tradicionalnih delicija (ili ih samo kušati
i kupiti). U toku je i postupak zaštite zemljopisnog podrijetla
blatske lumblije.