Velika tuna

VELIKA TUNA

Sada je vrijeme za lov tune u Jadranskom moru te za pripremu specijaliteta. Malostonska obitelj Šare zna kako se priprema tartar ili sashimi od jadranske tune. To su pokazali u Bota Šare restoranu u Zagrebu gdje su među brojnim gostima bili i glumice i glumci Ani Begić Tahiri, Bojana i Enes Vejzović te vaterpolist Lovro Miloš.

„Najvažnija je svježina i porijeklo namirnica. Pravo je vrijeme za lov na velike tune, pa smo jedan primjerak upravo ulovljene na sjevernom Jadranu iskoristili kako bi ukazali na sve prednosti te ribe, te za gastroljupce pripremili specijalitete. Uz svježu ribu, za vrhunski tartar ili sashimi treba maslinovo ulje, kapare, papar, stonska sol, motar i slane srdele!“- rekla je Zrinka Šare

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije konzumiranje tune dobro je za prevenciju bolesti srca i krvnih žila i moždanih udara jer je bogata omega 3 masnim kiselinama koje reduciraju loš kolesterol.

Lumblija

Lumblija

Kako bi se očuvao tradicionalni blatski kolač lumblija, u organizaciji Općine Blato, Turističke zajednice općine Blato i Ustanove u kulturi"Blatski fižuli" od 17. do 28. listopada 2018. godine održavaju se 7. Dani blatske lumblije, a program će se odvijati u Dubrovniku i Blatu.

Završna večer u subotu, 27.listopada 2018. donosi izložbu, degustaciju i natječaj za najbolju blatsku lumbliju te prezentaciju i degustaciju autohtonih blatskih likera, specijalnih rakija te ostalih domaćih proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Posebni gosti bit će tradicionalne delicije s još tri hrvatska otoka pa će se, pod motom "Četiri otoka - četiri mjesta - četiri recepta", uz blatsku lumbliju predstaviti: torta hrapoćuša (Dol, otok Brač), starogrojski paprenjok (Stari Grad, Hvar) i viška pogača (Vis, otok Vis)

U Zagrebu je, u organizaciji Udruge za kulturu stola G.E.T. predstavljen je program 7. Dana blatske lumblije i održana prezentacija izrade tog autohtonog blatskog kolača. Blatsku lumbliju i program manifestacije predstavile su direktorica Turističke zajednice općine Blato Maja Šeparović i ravnateljica Blatski Fižuli ustanove u kulturi Ivana Sardelić, a prezentaciju izrade tog autohtonog blatskog kolača održala je Sanja Protić, nositeljica OPG-a iz Blata, koja uz blatsku lumbliju proizvodi i druge otočne delicije.

Blatska lumblija je starinski kolač nastao u Blatu na otoku Korčuli. Priprema se već više od dvjesto godina, a postoji i legenda vezana za ovu tradicionalnu slasticu.Legenda potječe iz vremena Napoleonove vladavine Korčulom, a govori o ljubavi između francuskog vojnika-pekara i mlade Blajke, koji su se silom prilika morali rastati. Na rastanku on svojoj dragoj poklanja kolač izgovarajući "n'oublie pas" (ne zaboravi). Onako kako je djevojka čula izgovorene riječi, njoj su zazvučale kao lumblija; vojnik je otišao, mlada Blajka i njeno ime utopili su se u nebrojenim ljubavnim pričama, ali je kolač "lumblija" ostao kao spomen.

"Legenda koja se povezuje s blatskom lumblijom je tek jedna od priča koja se veže za izradu i tradiciju postojanja blatske lumblije na ovim područjima, jedan od alata da relativno nepoznati pojam, kolač i tradiciju približimo našim sadašnjim i budućim posjetiteljima.", objasnila je direktorica turističke zajednice Maja Šeparović te dodala: "Našim posjetiteljima i kroz priču o blatskoj lumbliji želimo približiti kulturni identitet i tradicijsko naslijeđe Blata te ih potaknuti da kroz turističke priče koje im pričamo budu još više povezani s našim odredištem."

Blatska lumblija se spravlja od posebnih sastojaka koji se počinju pripremati i skupljati ljeti. Sadržava cimet, klinčiće, muškatni orašić, bademe, orahe, suhice, naranču, limun i druge sastojke, među kojima je neizostavan varenik (tradicionalna delicija od grožđa koja se dobiva dugotrajnim iskuhavanjem mošta). Vrijeme kad se peče, vrijeme je sjećanja na najmilije, početkom studenoga.

Blatska Lumblija je priča o tradicionalnom načinu otočkog življenja, o biljnim kulturama i utjecaju prirode kroz jedinstven proizvod koji gradi sliku o povijesnom trenutku, okružju i načinu života Korčule i Dubrovnika te uza se veže romantičnu ljubavnu priču. Legenda koja prati nastanak blatske lumblije svojevrsna je poveznica francuske i hrvatske kulture i tradicije kroz gastronomski unikat. Zato je kao mjesto održavanja prezentacije u Zagrebu odabran francuski restoran Alegria, a među gostima je bio i Bertrand Le Tallec, savjetnik za gospodarstvo Veleposlanstva Francuske Republike u Republici Hrvatskoj.

"Hrvatska i Francuska su jako lijepe zemlje; obje imaju vina, masline, gastronomiju i dobre ljude. Naše zemlje bi se trebale povezivati, ne samo kroz uvoz i izvoz robe, nego i na druge načine.", rekao je Bertrand Le Tallec te izrazio želju da, kad dođe na Korčulu, posjeti Blato te se i sam okuša u izradi blatske lumblije.

Sanja Protić će, uz pomoć sredstva iz EU fondova, otvoriti radionicu blatske i korčulanske gastronomije, tako da će se svatko tko želi moći okušati u izradi raznih tradicionalnih delicija (ili ih samo kušati i kupiti). U toku je i postupak zaštite zemljopisnog podrijetla blatske lumblije.

Međunarodni dan kave

Međunarodni dan kave

• U sklopu obilježavanja praznika kave održano je finale regionalnog Franck barističkog natjecanja u skladu s pravilima Specialty Coffee Association

Zagreb, 2. listopada 2018. – Franck je prvog dana listopada u zagrebačkoj kavani Johann Francku obilježio Međunarodni dan kave. Tim povodom održano je i finale regionalnog Franck barističkog natjecanja u skladu s pravilima Speciality Coffee Association (SCA), međunarodnog stručnog udruženja industrije kave.

Kroz kvalifikacije od 15.000 ugostiteljskih objekata, finale je okupilo 10 najboljih barista iz regije.

Najboljom baristicom proglašena je Petra Gracin iz Šibenika (Yum Pastry shop), drugo mjesto pripalo je Marku Podbrežničkom iz Zagreba (Mala kavana), dok je treće mjesto osvojio Antonio Švob iz Crikvenice (Maslina 2).

Franck baristička akademija program je edukacije ugostiteljskog osoblja. Cilj je upoznavanje sa svim područjima koja se odnose na kavu - od plantaže do šalice - te usavršavanje vještina i umjetnosti pripreme vrhunskog espressa, ostalih napitaka na bazi kave i čaja. Taj edukativni program vodi tim Franckovih profesionalnih barista kroz redovite prezentacije i individualno prilagođene edukativne radionice za ugostiteljsko osoblje. Franckov tim barista prošao je certifikaciju iz područja barističkih vještina od strane Specialty Coffee Association (SCA).

Svi u Zagreb

In vino veritas

Piše: Tomislav Radić

„Ohola, negipka ne bud, i s ljubećim združi se Ninfo,

Tako ti proljetni mraz ne opalio voća u pupu,

A u cvijetu ti voća ne stresli žestoko vjetri“

(Stihovi iz Ovidijevih Metamorfoza)

Svi u Zagreb

Došli su s Pelješca u Zagreb. Kušala su se najbolja vina Poljoprivredne zadruge Putniković, jedne od najstarijih vinarija na poluotoku i to Sv. Ana 2013. sorte maraština, voćni Rose Putniković 2017. sorte plavac , plavci Lirica iz 2011. i Libertas iz 2012., a priču o pelješkim vinima zaokružio je Dubrovnik cuvée iz 2015., poluslatko vino, spoj plavca malog i merlota u kombinaciji 75:25 posto. Ta kupaža nastala u PZ Putniković rezultat je suradnje pet peljeških zadruga koje su u istom omjeru dale plavac mali i jedne zadruge iz Konavala koja je dala merlot.

„Osim vina, od prošle godine imamo još jedan dodatni razlog zbog kojeg morate posjetiti Putnikoviće. U sklopu vinarije otvoren je Dom vinarske tradicije u kojem su izloženi originalni eksponati koji su se nekad koristili u tradicionalnom vinogradarstvu i vinarstvu. Osim bogate arhive u sklopu Doma je kušaonica, a upravo se uređuje dvorana za prezentacije i konferencije, kao i potkrovlje koje će biti replika stare dalmatinske kuće koja se sastoji od dnevne sobe ili tinela, spavaće sobe i komina. Riječ je o iznimno vrijednom turističkom objektu koji je svojevrstan spomenik tradiciji Putnikovića i poluotoka Pelješca“, istaknula je Ana Barać iz PZ Putniković, koja je vodila zagrebačku degustaciju.

U Udruzi plavac mali u Zagrebu ne kušaju se samo plavci. Tako je u udruzi gostovala vinarija Vinogradarstvo i vinarstvo Zrinščak. Vina su predstavili Stanko i Ivan Zrinščak. Stanko Zrinščak bio je u PPK Kutjevo tehnolog, voditelj proizvodnje i direktor. Obrt je osnovao 1997.godine a 2008. obrtu se priključio i sin Ivan nakon završenog studija u Klosterneuburgu u Austriji. Ivan je od 2013. vlasnik obrta a Stanko Zrinščak od 2010. predaje na Veleučilištu u Požegi.

Na 13,5 hektara vinograda sa 50 tisuća trsova godišnje se preradi 120 tona grožđa i proizvede 70 tisuća litara vina. U Udruzi Plavac mali predstavljeni su Pinot sivi 12,6% alk, kiseline 5,6 g/7 ,Ranjski rizling 12,7% kis.6,0, Graševina 13,0% s kis. 4,9, mješavina Zweigelta i Merlota s 12,5% i kis.5,0, Rose 13,6 s kis. 4,3 i Muškat žuti 12,7 s kis.4,3 i ostatkom šečera 25 g. Sva su vina suha osim dakako Mušata koji je poluslatki.

Medea vina i Vivat fina vina organizirali su prvo kušanje nove berbe vina Medea Punta Greca. Pored nove berbe Punta Grece kušalo se i aperitivni Medea pjenušac te Medea Montiron Malvazija.

Predstavljanje je vodio enolog vinarije, Marko Krstačić. Pjenušac Medea brut napravljen je od Malvazije po charmat metodi (odležavanje u tanku) sa osam grama šečera I 11,5% alkohola. Montiron je Malvazija hibrid je svježe I odležane Malvazije Dolazi iz vinograda starog 36 godina. Grožđe se bere dosta kasno, potkraj rujana s prinosom po trsu di 1,5 kg. Maceracija je je 15 sati na hladno a nakon toga osam posto odlazi u drvenu bačvu a ostalo u inox . Godišnje se puni 12 do tisuća boca a ove godine napunjeno je 14 tisuća.

Punta Greca berba 2015. limitirana je I ručno njegovana serija od 8043 butelja Merlota. Rt Punta Grkova na poluotoku Marlera najjužniji je vinograd Istre Površina vinograda je 3,4 hektara a broj loza 25 400. Tlo je crvenica i pjesak s znatnim udjelom gline. Vinograd je blizu mora I izložen vjetrovima s obje strane. Loze su niske zbog bure zbog koje je napravljen i burobran. Bere se sredinom rujan uz prinos od jednog kg po trsu. Maceracija je 14 dana onda odlazi u inox, pa zatim nakon dva pretoka u drvo. Dozrijevanje je dvije godine i nakon blendiranja tri mjeseca odlazi u bocu.

Prije masovnog odlaska na godišnji odmor vinari su požurili predstaviti vina u Zagrebu u kojem se proda najviše vina od najskupljih pa do vina za gemišt. Stoga je svim vinarima važno da dobiju dio u toj tržišnoj podjeli pa Zagrepčani imaju veliki izbor vina svih vinorodnih krajeva Hrvatske ali i vina iz svijeta.

"U vodi ćeš vidjeti svoje lice a u vinu vidiš izraz svoje duše."

(književnik Bela Hamvaš)

Punta Greca

Punta Greca

Medea vina i Vivat fina vina organizirali su prvo kušanje nove berbe vina Medea Punta Greca. Pored nove berbe Punta Grece kušalo se i aperitivni Medea pjenušac te Medea Montiron Malvazija.

Predstavljanje je vodio enolog vinarije, Marko Krstačić. Pjenušac Medea brut napravljen je od Malvazije po charmat metodi (odležavanje u tanku) sa osam grama šečera I 11,5% alkohola. Montiron je Malvazija hibrid je svježe I odležane Malvazije Dolazi iz vinograda starog 36 godina. Grožđe se bere dosta kasno, potkraj rujana s prinosom po trsu di 1,5 kg. Maceracija je je 15 sati na hladno a nakon toga osam posto odlazi u drvenu bačvu a ostalo u inox . Godišnje se puni 12 do tisuća boca a ove godine napunjeno je 14 tisuća.

Punta Greca berba 2015. limitirana je I ručno njegovana serija od 8043 butelja Merlota. Rt Punta Grkova na poluotoku Marlera najjužniji je vinograd Istre Površina vinograda je 3,4 hektara a broj loza 25 400. Tlo je crvenica I pjesak s znatnim udjelom gline. Vinograd je blizu mora I izložen vjetrovima s obje strane. Loze su niske zbog bure zbog koje je napravljen I burobran. Bere se sredinom rujan uz prinos od jednog kg po trsu. Maceracija je 14 dana onda odlazi u inox, pa zatim nakon dva pretoka u drvo. Dozrijevanje je dvije godine i nakon blendiranja tri mjeseca odlazi u bocu.

Micak pobjednik 10.Štruklijade

Micak pobjednik 10. Štruklijade

Na prostoru Muzeja Staro selo u Kumrovcu održana je 10. Štruklijada , manifestacija Krapinsko–zagorske županije u pripremanju štrukli, zagorskog specijaliteta koji ima oznaku zaštite nematerijalnog kulturnog dobra.

Pobjednik ovogodišnje Štruklijade je Klet Zagorski dvori - OPG Micakiz Marije Bistrice, druge mjesto pripalo je Slasticama Tri užitkaiz Bedekovčine, dok je treće najbolje štrukle na svijetu pripremio Restoran&catering Sermage iz Svetog Križa Začretja. O tituli najboljih štrukli odlučio je ocjenjivačkog suda u sastavu: predsjednikBranko Ognjenović poznati hrvatski kuhar i akademik kulinarstva te članovi: direktor tvrtke za savjetovanje u ugostiteljstvu i hotelijerstvu Štruml Ivica Štruml i Branko Čukelj direktor hrane i pića u Hotelu Sheraton te dopredsjednik Hrvatskog kuharskog saveza.

Štruklijada je ove godine organizirana u sklopu provedbe projekta "Uživam tradicijo" koji je dio Programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska. Projekt se sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, traje do 2019. godine, vrijedan je 1,500,000 eura, a u sklopu njega će sljedeće godine biti održana i manifestacija Babičini kolači.

Zagorski štrukli se spravljaju od svježeg kravljeg sira, maslaca, jaja i kukuruznog brašna pomiješanog s pšeničnim. Premažu se vrhnjem i zapeku u krušnoj peći.

Dani rudarske grblice

Dani rudarske greblice

33. Dani rudarske greblice održat će se u subotu i nedjelju 7. i 8. srpnja u Rudama kraj Samobora.

Greblica je slani kolač čija priprema seže u 19. stoljeće kada je mještanima Ruda, zaposlenima u rudnicima bakra, željeza i gipsa, greblica često bila jedina okrepa tijekom cjelodnevnoga napornoga rada. Greblica je "tenki kolač" nadjeven svježim kravljim sirom u koji se dodaju orasi, špinat, blitva ili žuta mrkva. Naziv kolača potječe od drvenoga pomagala koje se nekad koristilo u seoskim krušnim pećima.

Priprema kolača proglašena je 2007. nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Kolač je 2017. stekao nacionalnu zaštitu s oznakom zemljopisnog podrijetla, kao prvi zaštićeni gastronomski proizvod u Zagrebačkoj županiji a u postupku je zaštita s oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije.

Subotnji program počinje gastro susretima od 13 sati kod Rudnika sv. Barbara. Tema ovogodišnjih susreta je roštilj. U 20 sati organizirano je gledanje utakmice na video zidu, također kod Rudnika, a oko 22 sata počinje koncert grupa Ljetno kino i Miriam.

U nedjelju od 14 sati na red dolaze najmlađi i Dječja greblica, a od 18 sati na rukometnom igralištu održava se 12. Međunarodni folklorni festival „Alpe – Adria“.

Kulturno-umjetničko društvo „Oštrc“organizator je 33. Dana rudarske greblice