"Samoborska češnofka" u Europskom registru

 

"Samoborska češnofka" u Europskom registru

"Samoborska češnofka", dimljena kobasica, upisana je u Europski registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a tim povodom održana je konferencija za medije u poznatom samoborskom restoranu "Kod špilje".

O značaju ovog projekta govorili su predsjednik udruge "Samoborska češnofka" Igor Runtas, samoborska gradonačelnica Petra Škrobot, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

Predsjednik Udruge Igor Runtas je govorio o putu od početne ideje do realizacije europske zaštite uz podsjetnik da se Samoborska češnofka spominje još od 1915. godine u samoborskim zapisima. Postupak zaštite naziva Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka započeo je u svibnju 2020. godine, kada je Udruga “Samoborska češnofka” Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla.

- Mi smo 14. studenog dobili završnu potvrdu da je prozvod zaštićen na razini EU, što znači da je zaštitu dobila Udruga, a svi koji su članovi Udruge ili zadovolje propisanu specifikaciju mogu proizvoditi Samoborsku češnofku. No nije dovoljno samo raditi po nekom receptu, nego postoji kontrolno tijelo od strane nadležnog Ministarstva RH koje jednom do dva put godišnje kod proizvođača kontrolira parametre iz specifikacije. Smatram da je ovo dobar temelj za daljnji razvoj Samobora kao gastrodestinacije te da od ove zaštite koristi mogu imati svi, a ne samo članovi Udruge – poručio je Runtas uz zahvalu svim članovima Udruge te Gradu Samoboru na potpori.

Da će na tu potporu moći računati i u godinama pred nama potvrdila je samoborska gradonačelnica Petra Škrobot.

- Izrazito smo ponosni na ovu zaštitu, s apekta gastronomije i turizma to će puno doprinjeti jer kad imate ovakvu oznaku, drugačije se gleda na sami proizvod. Plan je proširiti priču oko Samoborske češnofke kroz manifestacije, zajedničkim snagama ćemo planirati daljnje aktivnosti – najavila je gradonačelnica Škrobot te podsjetila da je u postupku dobivanja zaštite i samoborski kukuruzni kruh.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković čestitao je vodstvu Udruge na ovom uspjehu te podsjetio da se prije 20 godina započelo s projektima Županijskih robnih marki na čemu su se stekla vrijedna istustva u zaštiti autohtonih proizvoda.

"Ovdje je sve propisano, nema nepoznanica, tko želi ući u proizvodnju ovog proizvoda zna što mora poštivati, ima propisan i nadzor i zato želim svima koji se odluče na proizvodnju Samoborske češnofke da imaju na umu da je najvažnije nadzirati i podizati kvalitetu" - rekao je Kraljičković.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak podsjetio je da je do sad u Hrvatskoj zaštićeno 38 proizvoda EU oznakama, što zemljopisnog podrijetla, što izvornosti.

"Iza ovoga stoji mukotrapn rad članova Udruge, a Ministarstvo poljoprivrede od prvog dana je u tome bilo relevantan partner, dali smo vam potporu kao što dajemo i svima koji žele zaštiti svoj proizvod. Među njih 38, gotovo polovica je suhomesnatih poizvoda, a Samoborska češnofka je jedan od prvih koji je polutrajni poizvoda što ju stavlja na posebno mjesto" – rekao je Tugomir Majdak i dodao da zaštićeni proizvodi za Hrvasku znače prepoznatljivost tradicije i kvalitete lokacije odnosno destinacije te zaštitu recepture kroz specifikacije kojom se svaki od tih proizvoda označava kad ga se stavlja na stol ili nudi u prodaji. Državni tajnik Majdak je istaknuo i da je Hrvatska na 7. mjestu u Europi po broju zaštićenih proizvoda EU kvalitetom, uz najavu da su još tri u proceduri za dobivanje zaštite te podsjetnik da je Rudarska greblica bila jedan od prvih takvih proizvoda.

Uz kušanje Samoborske češnofke i ponudu samoborskih tradicijskih gastro proizvoda koje su pripremile članice Udruge Etno Fletno, zapjevalo se i "Kraj kapele svete Ane" uz Đurđicu Pleše Vujica.

Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Jedna od posebnosti Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke, koja ovisi o vještini majstora, "špajlanje" je, odnosno ručno povezivanje kobasica u par drvenim malim štapićem. Proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Marko Čolić

Štrukli u Le Bistrou

 

Tradicionalno u siječnju

Štrukli u Le Bistrou

Le Bistro zagrebačkog hotela Esplanade već tradicionalno u siječnju priprema Dane štrukli.

„Siječanj je idealno vrijeme, a istinski hedonisti javljaju nam se već danima da bi rezervirali svoj stol i prepustili se štruklima uz koje obično preporučimo čašu vrhunskog vina ili pjenušca”, istaknuo je Ivan Trbušić, voditelj restorana Le Bistro.

Esplanadini štrukli pripremaju se ručno od tek nekoliko svježih sastojaka prema istom provjerenom receptu već više od pola stoljeća i upravo su zbog toga posebno cijenjeni. Štrukli se izrađuju svakodnevno u hotelskoj slastičarnici i sinonim su za tradiciju i kvalitetu domaće gurmanske ponude. Tijesto se mijesi i razvlači preko cijelog stola dok ne bude sasvim tanko, poput plahte. Potom se puni svježim sirom, a štrukli se oblikuju tankim porculanskim tanjurićem te se potom kuhaju na pari, pažljivo stavljaju u keramičku posudu, preliju finim vrhnjem i zapeku u pećnici dok ne poprime zlatno smeđu boju. Gosti ih konzumiraju kao predjelo, glavno jelo uz malo soli ili kao desert sa šećerom.

„Štrukle poslužujemo gostima i na doručku uz ostale domaće proizvode poput drniškog pršuta, paškog sira, domaćih čvaraka, maslinova ulja i pjenušca s Plešivice. Oni su najslasniji dio gotovo svakog važnijeg događaja i nestanu za tren. Ipak, najjaču poveznicu s ovim specijalitetom ima kultni Le Bistro”, istaknula je chefica Esplanadine kuhinje Ana Grgić Tomić.

Ovaj tradicionalni specijalitet iz Hrvatskog zagorja osmišljen u brdovitu krajoliku, pokrivenom slikovitim pašnjacima i njivama, zaslužio je svoje mjesto u kulinarskoj ponudi zagrebačkog hotela Esplanade. Štrukli su prvi put pripremljeni u hotelu Esplanade još 1951. godine, a sve je počelo od ideje da se gostima i inozemnim uzvanicima na gala svečanostima ponudi nešto privlačno, izvorno i provjereno dobro iz različitih krajeva Hrvatske. Tadašnji chefovi prepoznali su vrijednost nacionalnih jela kao najprivlačniju pozivnicu za goste koji žele uživati u lokalnim delicijama, a štrukli su otada nezaobilazan klasik svakog jelovnika hotela Esplanade. Prešavši put od seoskih kuhinja do elitnih restorana, ova ukusna poslastica dosegla je vrh ponude zahvaljujući svojoj kvaliteti, svježim sastojcima, ručnoj izradi i lokalnoj tradiciji. Esplanadine štrukle kušali su i brojni poznati gosti, među kojima su strani državnici, članovi kraljevskih obitelji, sportaši, glumci, pjevači i ostali koji nisu ostali ravnodušni prema ovoj tradicionalnoj poslastici.

Promotivna akcija Dani Esplanadinih štrukli traje od 6. do 31. siječnja 2023. i odnosi se isključivo na konzumaciju dvije porcije zapečenih štrukli u restoranu Le Bistro u promotivnom iznosu od 16 € (120,55 kn). Svaka porcija sadrži dva komada štrukli. Redovna cijena jedne porcije iznosi 11,28 € (85 kn).

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Arhiva Esplanade

TRI RECEPTA DALMATINSKE ZIMNICE

 

TRI RECEPTA DALMATINSKE ZIMNICE

Najvrjednija djedovina obitelji Šare u malostonskom zaljevu je 300 stabala maslina. Maslinici su ostavština djeda koji je na svoje unuke prenio znanje i ljubav prema moru i prema polju, a njegov recept za tučene masline danas se može kušati u Bota Šare restoranima. Branje maslina važan je ritual svake dalmatinske obitelji. Osim što se pripremi godišnja zaliha maslinovog ulja, pojedinci si svojim prinosom tijekom berbe određuju status i priznanje te posebne povlastice cijele obitelji. Branje maslina je obiteljsko okupljanje, gozba i druženje koje povezuju mlade i stare, rodbinu i prijatelje. Prošlogodišnja berba bila je nešto škrtija nego prijašnjih godina, ali sasvim dovoljna da se pripremi ukusna zimnica.

I lignjolov je aktivnost koja se njeguje u jesenskim i zimskim mjesecima, kad se lignje primiču obali iz dubljeg otvorenog mora. Natjecanja u lignjolovu održavaju se u gotovo svakom dalmatinskom malom mistu. Mnogi tvrde da su peškafondo lignje najukusnije. Naime, lignje ulovljene na peškafondo-varalicu za lignjolov koja se sastoji od olova koje ima oblik ribice te se na kraju nalazi krunica od igala, imaju najbolji okus jer se za razliku od koćarske lignje prilikom peškafondo ulova sačuva kvaliteta mesa. Lignje odlično podnose duboko zamrzavanje stoga ih se može pohraniti u zamrzivač i jesti tijekom cijele zime. Lov na lignje posljednih je godina mnogima odmor od modernih tehnologija i užurbanog života. Lagano povlačenje varalice, koje može potrajati satima, ima blagotvoran učinak na smirivanje duha i tijela. Vještina lova na lignje stječe se godinama, a prenosi se s koljena na koljeno. Najbolje pošte za lov čuvaju se kao najveća tajna.

Treća poslastica je marmelada pripremljena od dunja. Dunje nisu samo ukrasno voće, već mogu poslužiti kao ukusan i zdrav desert. Simbol su ljubavi i sreće, plodnosti, pameti, ljepote i neprolaznosti. Marmelada se izvorno pripremala od dunja te je i sam naziv potekao od portugalske riječi za dunju-marmelo. Dunja iako bliski srodnik jabuke i kruške sirova nije pretjerano privlačna zbog svoje trpkosti dok se prilikom termičke obrade oslobađaju bogati okusi i mirisi ovog izuzetnog voća. Narodna medicina tvrdi da je kod dunje ljekovit i plod i list i sjeme te da ima antibakterijska svojstva i jake zalihe c vitamina i da blagotvorno djeluje na probavni sustav.

TUČENE MASLINE

Sastojci:

-zelene masline 1 kg

-sol 5 dkg

-divlji komorač 5 grančica

Priprema:

Ubrane zelene masline natući (lagano svaku udariti drvenim batom da napukne). Potopiti ih u vodu 21 dan, svaki dan mijenjati vodu. Nakon 21 dan masline zapariti (preliti ih prokuhanom vodom u koju ste predhodno dodali sol i cvjetove divljeg komorača). Nakon hlađenja masline skupa sa začinjenom vodom i cvjetovima spremiti u prethodno sterilizirane staklene posude te dobro zatvoriti. Prilikom konzumiranja najbolje ih je začini maslinovim uljem i domaćim vinskim octom.

PODUŠENE LIGNJE

Sastojci:

-lignje 1kg

-maslinovo ulje 0.5 dcl

-luk 20 dkg

-2 režnja češnjaka

-Riblja juha 3 dcl

-stonska sol po želji

-papar po želji

-lovor 1 list

-vrisak grančica

-plavac mali Pelješki 1.5 dcl

-grožđe 10 dkg

-tučene masline 10 dkg

Priprema:

Luk narezati na ploške te propirjati na ulju. Kada je luk dobio zlatno žutu boju dodati češnjak, zatim posoliti i dodati primorski vrisak, lovor, papar te zaliti crnim vinom i ribljom juhom, dodati prethodno očišćene lignje i kuhati pola sata. Pred kraj dodati grožđe i masline.

MARMELADA OD DUNJA

Sastojci:

-očišćene dunje 1 kg

-sok 1 limuna

-šećer 0.5 kg

-voda 0,5 l

Priprema:

Dunje dobro oprati i narezati na komadiće, staviti kuhati u vodu te dodati šećer i limunov sok. Kad uzavre kuhati još 1 sat na laganoj vatri, zatim propasirati te vratiti kuhati još pola sata. Tegle i poklopce sterilizirati, zatim napuniti marmeladom i dobro zatvoriti.

Pripremio: Tomislav Radić

Foto by Bota

Kotina priča

 

Kotina priča

Između pitomog jadranskog mora, opjevane dalmatinske obale i surovih vrhova

Velebita s kojih struji čisti i svježi zrak poznate dalmatinske bure, u mirnom

ravnokotarskom mjestu Nadin, koje baštini tisućljetnu tradiciju maslinarstva od

vremena antičke Liburnije,obitelj Kota posadila je maslinik u kojem, suncem okupani, pod budnim okom i rukama vrijednih proizvođača, rastu plodovi maslina autohtonih hrvatskih sorti, najviše oblice i lastovke i postaju ekstradjevičansko maslinovo ulje iz certificiranog ekološkog uzgoja.

Kota maslinovo ulje je proizvod obiteljske tvrtke Bovan d.o.o. koje dolazi iz maslinika od 10 tisuća stabala. Maslinik je posađen na zemljištu koje do tada nikada nije bilo korišteno u poljoprivredne svrhe, pa takvo zemljište nikada nije bilo tretirano kemijskim sredstvima niti gnojeno mineralnim gnojivima, stoga je bilo idealno za ekološku proizvodnju koja zabranjuje primjenu pesticida, herbicida i umjetnih gnojiva.

Podizanje i uzgoj napravljen je u suradnji sa stručnjacima s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, stoga primjena agrotehničkih mjera odgovara najvišim standardima ekološke proizvodnje u Europskoj uniji. Procese berbe i prerade predvode prehrambeni tehnolozi na način da se laboratorijskim analizama ploda utvrđuje vrijeme optimalne zrelosti ploda, a time i termini berbe koji mogu biti različiti ovisno o sortama. Berba se obavlja ručno, a proces prerade obavlja se istog dana postupkom hladnog prešanja u suvremeno opremljenoj uljari s odgovarajućim preduvjetima za preradu ekološkog proizvoda.

Ekološka proizvodnja najveće je jamstvo zdravstvene ispravnosti prehrambenog proizvoda uz društveno odgovorno poslovanje, održivi razvoj, zaštitu okoliša i biološku raznolikost. Maslinovo ulje Kota na deklaraciji, uz oznake podrijetla, nosi certifikate i oznake ekološkog proizvoda Europske unije i Republike Hrvatske.

Maslinova ulja Kota ostvarila su iznimne uspjehe u afirmaciji na međunarodnoj sceni kroz nagrade na najvećim svjetskim smotrama i natjecanjima za kvalitetu maslinovog ulja te su jedini predstavnik iz Dalmacije uvršten u novo izdanje svjetskog vodiča maslinovih ulja Flos Olei za 2023. godinu. Maslinova ulja Kota također su u 2022. godini nagrađena brojnim medaljama za kvalitetu, i to na smotrama:

• Dubai International Olive Oil Competition 2022 – zlatna medalja

• New York World Olive Oil Competition (NYIOOC) 2022 – zlatna medalja

• Olive Japan 2022 (Tokyo) – zlatna medalja

• EVO IOOC Italy 2022 – zlatna medalja

• Berlin Global Olive Oil Awards 2022 – platinum nagrada

• London International Olive Oil Competition (LIOOC) – platinum nagrada

• Noćnjak 2022. – zlatna medalja

Asortiman proizvoda Kota sastoji se od monosortnih maslinovih ulja tradicionalnih hrvatskih sorti lastovke, bjelice i oblice te višesortnog maslinovog ulja dobivenog kombinacijom tih sorti.

Raznolikost monosortnih ulja je prema izražaju voćnosti, pikantnosti i gorčine.

Maslinovo ulje Kota – Lastovka je od autohtone sorte masline koja je karakteristična za južnu i srednju Dalmaciju. Maslinovo ulje dobiveno od sorte Lastovka krasi voćnost i izraženi okus gorčine.

Maslinovo ulje Bjelica je autohtona sorta masline koju se nalazilo na području Istre i Kvarnera, a danas je rasprostranjena diljem Hrvatske. Maslinovo ulje dobiveno od sorte Bjelica krasi izražena pikantnost i gorčina.

Oblica je najraširenija sorta na Jadranu s podrijetlom iz Dalmacije. Maslinovo ulje dobiveno od sorte Oblica krasi vrlo blaga pikantnost i gorčina sa izraženo slatkastim okusom.

Maslinovo ulje Kota – Blend je višesortno ulje dobiveno miješanjem tri autohtone hrvatske sorte: lastovka, bjelica i oblica i to u omjerima koji jamče spoj voćnosti, pikantnosti, slatkoće i aroma koje krase dalmatinska maslinova ulja.

Maslinova ulja Kota mogla su se kušati u Zagrebu u prosincu prošle godine na prvoj međunarodnoj izložba ekoloških, organskih i biodinamičkih vina i maslinovih ulja pod nazivom VinEko, koja je okupila dvadesetak vinara i maslinara iz Hrvatske i okolnih zemalja.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Marko Čolić, Arhiva Kota