Uživanja koja je pripremila Ana Grgić

 

Uživanja koja je pripremila Ana Grgić

Perle od jogurta i bazge, Oscietra kavijar, kokice heljde, kvarnerski škamp, cvjetni prah, pčelinji pelud, morski ježinac, dagnje, vrganji, ljupčac, lavanda, kokos, smokve, rabarbara -samo su dio nove gastro simfonije koju  je za ovo ljeto za restoran  Zinfandel zagrebačkog hotela Esplanade pripremila proslavljena Ana Grgić .

Chefica godine 2022. prema izboru vodiča Gault & Millau Croatia i prva dama Esplanadine kuhinje Ana Grgić Tomić koja je svojim održivim principima pripreme hrane i ove godine potvrdila status zelene Michelinove zvjezdice za restoran Zinfandel.

 „Ovaj jelovnik nadahnut je ljetom, suncem i morem. Dizajnirajući novu kolekciju, istraživala sam ponudu na tržištu i pomno birala sastojke koje sam nastojala precizno spojiti u osvježavajuća, privlačna, suvremena i ukusna jela. Posebnu pažnju posvetila sam održivosti i minimalnoj obradi da bi namirnice zadržale izvorni okus. Tako, primjerice, mrkvu  potpunoi iskoristim, a od nje radim i sok i prah, od tikvica koristim plod i cvijet, od kostiju pripremam velouté , dok ljuske škampa ne bacam već iskuhavam u fini temeljac koji koristim za bisque juhu. Među mojim favoritima na ovom jelovniku istaknula bih kvarnerskog škampa koji dolazi iz podvelebitskog kanala, a ovaj put uz njega poslužujem cvjetni prah i umak od soka mrkve i pčelinjeg peluda. Mnoga jela sam ukrasila  jestivim cvijećem iz lokalnog OPG-a i tako im dala mirisnu ljetnu notu. Ljeto je doba rajčica, a ovaj put sam odlučila poslužiti ih kao osvježavajući consommé uz svježi bosiljak i cvijet soli. Odlične rajčice pronašla sam u jednom  OPG-u koji uzgaja 80 vrsta rajčica. Za consommé koristila sam rajčice sorte volovsko srce – prvo ih pečem, potom izvlačim sok, zatim pržim i potom iskuhavam 4-5 sati kako bi se dobila što intenzivnija aroma, zatim procijeđenu juhu poslužujem s bosiljkom i svježim cherry rajčicama. Gnude sam radila s mladim kozjim sirom jednog lokalnog uzgajivača i poslužila ih s morskim ježincem. Poširani file kovača kombiniram uz kremu od ljupčaca kojeg iskuhavam u ribljem temeljcu i marinirane bijele šparoge koje kuham u suviju u soku od bagrema sa sojinim mlijekom da bi se izvukla njihova gorčina. Svježe cvjetove tikvica punim pjenastom aromatičnom kremom od tartufa i poslužujem s poširanim žutanjkom. Sezona je mlade cikle – od nje sam radila marmeladu koju sam kuhala 12 sati i pomiješala sa začinskim biljem,acetom i maslinovim uljem. Još jedno osvježavajuće ljetno jelo su marinirane jakobove kapice koje  dolaze uz kremu od marelice, jabučni ocat i tartar od breskve te uz lagane perle od jogurta i bazge koje pravimo s tekućim dušikom. Nešto jači i aromatičniji ljetni okusi dolaze u slastici koja spaja gorku čokoladu i svježe marinirane smokve koje sam obogatila umakom od smokvina lista, crvenog vina i citrusa. U ovaj jelovnik ubacila sam i ledeni sorbet za sve one koji se žele osvježiti okusima agruma i mente, koja kao i većina začinskog bilja potječe iz našeg malog vrta na terasi Oleander. Ondje pažljivo njegujemo bosiljak, timijan, mentu, ružmarin, lavandu i čili papričice, a vjerujem da upravo to daje jedinstvenu aromu jelima. Ponosna sam na naše domaće krekere i vlastitu foccaciu uz koju poslužujemo domaći aromatizirani tučeni maslac, koji je pjenast i vrhunsko ekološko maslinovo ulje s Dugog otoka“ - ispričala je Ana Grgić.

Pripremio: Tomislav Radić

fotografija: arhiva hotela Esplanade

Dvije zlatne medalje za kulen Belje

 

-

Dvije zlatne medalje za kulen Belje

Na ocjenjivanju kakvoće kulena održanom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Belje je osvojilo dvije zlatne medalje

Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održano je prvo ocjenjivanje kakvoće kulena u organizaciji te znanstvene institucije koja je dugogodišnji partner kako malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tako i velikim proizvođačima u standardizaciji i unapređenju proizvodnje kulena.

Belje je na ocjenjivanje poslalo premium kulen iz linije Crna Slavonska i Baranjski kulen s oznakom zemljopisnog podrijetla. Oba kulena dobila su zlatne medalje za kakvoću.

Ljiljana Vajda-Mlinaček, voditeljica korporativnih komunikacija Belja, prilikom dodjele nagrada je istaknula „Svaki komad kulena koji dolazi iz naše proizvodnje je ručni rad, kao što je to i kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Baranjski kulen radimo prema strogo definiranoj specifikaciji zaštite pa na svakom komadu ponosno ističemo europsku plavu ZOZP markicu. Riječ je o proizvodnji koja traje oko četiri mjeseca i tijekom koje pažljivo pratimo sve faze od punjenja kulena u svinjsku katicu, preko hladnog dimljenja do zrenja. Proizvodimo i kulen od Crne slavonske svinje koju uzgajamo na pašnjaku u Parku prirode Kopački rit. “

Dr.sc. Goran Kušec profesor na FAZOS-u i jedan od najboljih poznavatelja kulena u Hrvatskoj osvrnuo se na ocjenjivanje i kvalitetu uzoraka poslanih na ocjenjivanje. „Dugo godina, zajedno s kolegama s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, ocjenjujem kulene na brojnim kulenijadama diljem Slavonije i Baranje. Ove godine smo odlučili da je došlo vrijeme za organizaciju ocjenjivanja u okviru velike znanstvene institucije, kakva je naš fakultet, kako bismo dodatno naglasili važnost kulena i njegove proizvodnje za cijelu regiju. Na ocjenjivanju su sudjelovala 33 uzoraka kulena s područja svih pet slavonskih županija i svi redom su bili odlični. Ocjenjivali smo presjek, okus i miris kulena i to prema međunarodnim standardima i normama.“

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Belje

Sajam i izložba zagorskih vina

 

Sajam i izložba zagorskih vina

Šampion 54. sajma i izložbe zagorskih vina u Bedekovčini je Vinarija Bodren s predikatnim vinom, ledeni rajnski rizling berbe 2015. godine. Predsjednica Zagorskog vinarskog društva Jasminka Šaško rekla je da su na ocjenjivanje pristigla 102 uzorka, a dodijeljeno je 28 zlatnih medalja, od čega su tri velike zlatne medalje.“Kvaliteta vina u Zagorju je svake godine sve bolja unatoč činjenici da godine nisu baš dobre za vinogradare, zbog mraza, tuče i ostalih vremenskih nepogoda.” rekla je Šaško.

Župan Željko Kolar istaknuo je: „Naši vinari pozicionirali su Krapinsko – zagorsku županiju visoko na karti ne samo Hrvatske, već i Europe, a to dokazuje niz zlatnih, srebrnih i brončanih medalja sa svjetskih i europskih izložbi vina. Ono što je nama kao Županiji i Turističkoj zajednici iznimno važno je da nakon što smo završili europski ciklus zaštite zagorskog purana, mlinaca, štrukli i bagremovog meda, krenemo u zaštitu naših autohtonih sorti na europskoj razini.Tako će posjetitelji imati privilegij probati kompletan gastro-eno meni koji ima europsku zaštitu a to nema niti jedna regija u Europi“, rekao je župan Kolar.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek rekao je „Mi Zagorci možemo biti ponosni na ovu manifestaciju na kojoj se vinari i vinarke okupljaju više od pola stoljeća i gdje se mogu pohvaliti svojim rezultatima. U vremenu pred nama moramo više raditi na afirmaciji autohtonih sorti vinove loze.Autohtone sorte uz naše autohtone gastronomske proizvode mogu biti okosnica naše turističke ponude“

Načelnik Općine Bedekovčina Darko Ban rekao je:„ Manifestaciju smo proširili Štruklijadom i festivalom Igrajte nam mužikaši tako da svatko tko dođe u Bedekovčinu može pronaći nešto za sebe“.

Najstariju vinsku manifestaciju u Zagorju otvorio je prošlogodišnji pobjednik vinar Zvonko Sever iz Klanjca, a pozdravne riječi vinarima i gostima uputio je i saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Marko Čolić

Žene u akciji

 

Žene u akciji

Grupa Zagrepčanki koje je vodila stilistica i modna savjetnica Alma Premerl Zoko "napale" su Samobor i Zaprešić. Djelovanja odreda žena na području Zagrebačke županije trajala su 12 sati.

Najprije je "osvojen" rudnik Sveta Barbara. Rudnik je Rudama, pet kilometara jugozapadno od Samobora, u mjestu Rovi, kako se zvalo u 13. stoljeću, kada je u ovom kraju cvalo rudarstvo. Od 2015. godine na listi je zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na ulazu u rudnik, obavezno je odijevanje - na tijelo ide kuta, a na glavu se stavlja kaciga . Kroz rudnik je grupu žena provela Barbara Mrvoš, otkrivajući 350 metara dugačke obnovljene rovove koje su davno ručno iskopali rudari i to alatima koje su izrađivali najbolji prijatelji rudara – kovači. Na ovom mjestu je u 16. stoljeću bila velika proizvodnja bakra, čak dvostruko veća od cjelokupne proizvodnje bakra u Engleskoj. Većina prvih rudara u rudniku bili su doseljenici iz Saske iz Njemačke , a stanovništvo je tada bilo vrlo siromašno, jer vlasnici rudnika bili su veleposjednici.
Rudari su odlazeći na posao nosili slani sirni kolač greblicu koja se priprema i danas, posebice u srpnju kada festival greblice organiziraju KUD Oštrc i pekarska obitelj Nikl. Samoborska greblica ima oznaku nematerijalnog kulturnog dobra, a nastala je prema predaji, naravno, u ženskoj kuhinji! Žene su počele pripremati rudarsku greblicu sredinom 16 stoljeća koristeći samo brašno, mlijeko, jaja i svježi kravlji sir. U skromnim se obiteljima kolač koji je dobio ime po greblici, drvenom alatu kojim se razgrtao pepeo u krušnoj peći, posluživao i kao glavno jelo.

Posebnu priču imaju i još dvije gastro posebnosti Samobora Bermet i Samoborska muštarda! U Podrumu Filipec je Antun Filipec unuk Josipa Filipeca, vlasnika tvornice kože, koja je bila upravo na mjestu gdje je sada podrum. U prošlom stoljeću, Joco, kako su ga zvali, 1946. godine ostao je bez svoje manufakture pa je počeo proizvoditi ozbiljnije količine Bermeta i muštarde (senf s gorušicom i pekmezom od grožđa). Obiteljski posao su naslijedili njegovi sinovi – Vojko je nastavio raditi Bermet, a Antun Dubravko muštardu. Bermet, su Samoborce naučili raditi Francuzi. Piće od vina, pelina i začina proizvodilo se u Samoboru još 1750. godine i prodavalo kao lijek za želudac. I recept za muštardu je francuski koja se odlično sljubljuje sa samoborskim češnjovkama.
Janja Severović (Samobor walking tours) zna zanimljive priče o Samoboru. Ispred crkve svete Anastazije priča kako je ilirac Stanka Vraza bio zaljubljen u samoborsku ljepoticu Julijane Cantilly koju je otac udao za bogatog trgovca iz Slovenije. Legenda kaže da je kasnije, shvativši koliku je grešku napravio pozvao Vraza da ukleše svoje stihove na njezin grob u sjeni crkve.

„Ivekova pivnica“, kultna je Samoborska gastro adresa. Sve je domaće, samoborsko, ali i jedinstveno i drugačije. U hladu vrta ispred pivnice, sama vlasnica Nadica Ružić poslužit će salatu „Kaj smo u vrtu našli“, potom „Rolice na kiši“ (kombinacija mljevene junetine i povrća nadjevenog u tijestu s maslacem) i brioche pecivo sa domaćom debrecinkom s hrskavim lukom te baguetteom s namazom od tune. Svi okusi s drvenog tanjura sljubljeni su sa osvježavajućim „pivskim pjenušcem“ s okusom muškata Istarske pivovare, koji je samo jedno od posebnih piva koja se mogu kušati na ovom mjestu.
Na Women's days by modniALMAnah putovanju održana je i Curaprox radionica.
Mnogi koriste Skelu Medsava koja svakog dana preko rijeke Save povezuje Samobor i Zaprešić.To podsjetnik na stara, ali praktična prometna rješenja. Naime,skela u Medsavama između Samobora i Zaprešića skraćuje put za 17 kilometara. Skela je pričvršćena na čelično uže i jednostavno: kako Sava teče, tako ona - klizi.
„Dobar dan, dobro došli. Ja sam Anka plemenita Jelačić“ dočekuje turiste Mihaela Žugec Saračević odjevena kao plemenita Anka s ljupkim, čipkastim suncobranom. Anka Jelačić alijas Mihaela Žugec goste vodi ulicama Zaprešića otkrivajući skrivena i posebna mjesta s autohtonim užitcima za sva čula. Tako se u njezinom društvu, u slastičarnici Lucijana na Trgu Franje Tuđmana može kušati "Zaprešić torta" s laganom kremom od vanilije i sjeckanih oraha.

Nakon kave i torte, Anka pl.Jelačić vodi u Nove dvore, jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine. Vlasnici Novih dvora bili su, kroz nekoliko stoljeća, Zrinski, Čikulini, Sermagei, Feštetići i grofovi Erdödy, od kojih ih je, 1851. godine kupio hrvatski ban Josip Jelačić, a u vlasništvu ove obitelji ostali su do 1934. godine kada su ih kćeri Đure Jelačića, Vera i Anka, oporukom i dobrotvornom zakladom ostavile hrvatskom narodu. U perivoju se može razgledati „Vršilnicu“, jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, spomenik nulte kategorije, potom obnovljeno nekadašnje spremište plodina, žitnicu koja je danas Muzej „Matije Skurjenija“ sa stalnim postavom slika tog umjetnika naive. Put dalje vodi do dvorca koji je nažalost znatno oštećen u petrinjskom potresu. Tu je i neogotička kapela Sv. Josipa koju je 1855. ban Josip Jelačić dao sagraditi na livadi pored dvorca i impozantna obiteljska grobnica od bijelog kamena izgrađenu 1884. godine prema projektima Hermana Bolléa. Nakon što je ženska ekipa "osvojila" Nove dvore, pred kraj šetnje šumom, na malom proplanku, u debelom hladu čekali su dm ručnici i vizažistica i savjetnica za kožu Sara Grahovac Justin koja je održala korisnu dm radionicu o zaštiti kože ljeti- od sunca, ali i čestih stanovnika prirode - komaraca i krpelja.

Osim po bogatoj povijesti Zaprešić je poseban i po mnogim kreativnim adresama iza kojih se kriju žene. Na jednoj takvoj, u Glinarij Anamarije Rede može se opustiti oblikujući, stvarajući, mijeseći, te dodirujući glinu. To je doživjela i sama Anamarija koja je napustila stalan, dobro plaćen posao, završila tečaj keramike u zagrebačkom Pučkom otvorenom učilištu i sada se bavi glinom i u svojoj „Glinariji“ održava tečajeve keramike.

Ženski "napad" na Samobor i Zaprešić u trajanju od dvanaest sati završio je druženjem u OPG-u Vedra kuća gdje je domaćica Vedrana Perica predstavila proizvođače zaprešićkog kraja: vina iz vinarijeŽnidarić, sireve iz Mini sirane Fürnkranz i kolače slastičarnice Lucijana.

Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Nikola Zoko

Decanter u Slonu

 

Decanter u Slonu

Vinska škola Belvin u hotelu Slon u Ljubljani organizirala je 8. međunarodni salon prestižnih vina "Decanterjevi nagrajenci", predstavljajući dobitnike nagrada na londonskom Decanteru najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu.

Na Salonu je sudjelovalo 36 vinara iz Slovenije i Hrvatske. Hrvatska reprezentacija bila je u sastavu: Matočec, Kozlović i Vislander.

Tri platinaste medaje osvojili su hrvatski vinari na ovogodišnjem Decanterovom ocjenjivanju, 16 zlatnih, 111 srebrnih i 184 brončane.

Benvenuti San Salvatore Muškat 2017., Kozlović Malvazija Santa Lucia 2017. i Dvorska vina Šoškić Rizling Haiku 2019.osvojili su platinaste medaje.

"Decanterove priče treba izravno prenijeti publici. I ove smo godine uspjeli okupiti vinare i ljubitelje vina, to je naša misija ", kaže Robert Gorjak, jedan od vodećih slovenskih vinskih profesionalaca, direktor škole Belvin, Decanterov ocjenjivač i organizator ovog Salona.

Carolina Gilbey, engleska vinska stručnjakinja s titulom master of wine, najvećoj mogućoj u vinskom svijetu, kaže: "Salon Decanter’s Winners nama ocjenjivačima daje priliku upoznati vinare i osobno im čestitati. A svi vinari koji su među Decanterovim dobitnicima zaslužuju veliki pljesak!"

Olivia Mason, voditeljica marketinga DWWA (Decanter World Wine Awards) izjavila je: "Ovogodišnje natjecanje bilo je najveće ikada. Ocjenjivalo se prekrasna vina iz cijelog svijeta koja se natječu za medalje i globalna priznanja."

Darrel Joseph, vinski kritičar i Decanterov ocjenjivač: "Drago mi je što na današnjem Salonu možemo upoznati autore vina. Ovo je jedini način da stvarno upoznamo priče iza boce."

Najviše pažnje privukla je vinarija Ščurek, koja je dobila platinastu medalju za pjenušac. Inače, slovenski vinari su osvojili i sedam zlatnih, 70 srebrnih i 118 brončanih medalja.

Na Decanterovo ocjenjivanje bilo je prijavljeno 18.244 vina iz 54 zemlje.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Marko Čolić

Baranja- surduci, gatori i vina

Baranja- surduci, gatori i vina

Predzadnji vikend u lipnju, u organizaciji Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, održana je vinska manifestacija Vinatlon na kojoj je bila i grupa novinara iz Zagreba kao gosti Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje.

Novinarska turneja počela je u starom podrumu Belje, gdje se uz opise vina o kojima je govorila Djendjija Burjan, kušalo Premium graševinu i razgledalo podrum koji datira iz 1526. godine kada je, za vladavine Turaka, korišten kao konjušnica, skladište i zatvor. Godine 1697. princ Eugen Savojski, nakon pobjede nad Turcima, kao nagradu dobiva južni dio Baranje na poklon i na vladanje te pritom radi prenamjenu prostora u vinski podrum. Podrum je potpuno renoviran prije 13 godina (2011. godine) kao spomenik kulture. U tom su procesu napravljene nove bačve 330.000l , u suradnji sa talijanskom bačvarskom obitelji Garbelotto, izrađene od spačvanskog hrasta. Tvrtka Belje najveći je proizvođač vina sa vlastitih površina u Hrvatskoj, sa proizvodnjom od 4 milijuna litara vina godišnje i nasadima vinove loze na ukupno 650 ha, smještenima na južnim obroncima Banovog brda. Arhiva, skrivena na najdonjoj etaži starog podruma, ima 20.000 boca od čega je gotovo 6.000 reprezentativnih primjeraka. Najstarija boca u podrumu je cabernet franc iz 1949 godine.

Slijedila je vinarija Kolar! Ispred rascvjetane terase u baranjskoj Suzi Lajoš Kolar započinje svoju priču o vinu i to uz vina Zeleni silvanac (2021), Frankovku (2017) – premijeru i najveći hit podruma, zatim Porto (!!) od frankovke, te za kraj Bijeli pinot (2020). Lajoš Kolar ponosno ističe kako u vinogradima, površine 12ha, sade 12 sorti grožđa, od kojih proizvode 20 vinskih etiketa. Ove godine, dvije od njih – Chardonnay (2018) i Sivi pinot (2018) okitili su se brončanom i srebrnom Decanterovom medaljom.

U Zmajevacu,radionica „Baranjski Decanteri“ koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u vinariji Zlatno brdo. Kušalo se nagrađena baranjska bijela vina: Graševina Zlatno brdo (2018) – bronca, Chardonnay Kolar (2018) – bronca, Pinot sivi Kolar (2018) – srebro, te Gold Cuvee Zlatno brdo (2020) – zlato, ali i dva crna vina koja se ove godine nisu kandidirala za Decanterova odličja, ali bi svakako u budućnosti trebala: Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) i Merlot Kolar (2017).

Vinatlonski vinski prostori bili su raspoređeni u dva surduka. U jednom surduku bila su vina Kalazić, Podrumi Kolar, OPG Zajec, Vina Pinkert, OPG Dobrovac, Zlatno brdo, Gerštmajer, Podrum Szabo, Vinarija Svijetli dvori, Horvat, Đerfi, Martinov i Pavlović a u drugom vinarije Josić i Kusić. Vinatlon je mozaik-manifestacija sastavljena od brojnih aktivnosti - vinskih igara, radionica sljubljivanja vina i hrane, radionica slikanja vinom, radionice izrade suvenira s baranjskim motivima, natjecanja u guranju bačvi (tzv. Bačvatlon) i raznih drugih aktivnosti. No, u sklopu Vinatlona održano je i vinsko ocjenjivanje na kojem su nagrade osvojili OPG Gerštmajer (šampion Dunava i najbolje predikatno vino), Vinarija Zlatno brdo (veliko zlato za Sivi pinot izborne berbe), Vina Kalazić (najbolje bijelo vino), Podrum Josić (najbolje crno vino) i Vina Papak (najbolje ružičasto vino). Prema riječima glavne organizatorice, Gabrijele Gerštmajer, ovogodišnji Vinatlon jedan je od najposjećenijih u posljednjih nekoliko godina, a najviše veseli vidjeti veliki broj mladih ljudi koji pokazuju zanimanje za vino.

Nakon graha iz ćupa naravno, uz vino ispričana je legenda o Crvenoj Marti – crvenokosoj i očito ambicioznoj djevojci koja je iz svoje utvrde kontrolirala prelazak Dunava na kompi (vrsta skele), a koji je naplaćivala zlatnicima. Ako putnik ne bi imao dovoljno novaca da plati tako visoku cijenu, morao je tri dana kopati u vinogradu. Prema priči glasine o Crvenoj Marti došle su do kralja Matije Korvina, koji je stolovao u Budimu, te se on odlučio osobno uvjeriti u istinitost te priče. Prerušivši se u prosjeka i praveći se da nema zlatnik za platiti skelu, završio je – naravno -okopavajući vinograd. Po povratku u Budim, odlučio je kazniti Crvenu Martu, koja se uplašila kraljeve ljutnje, upregla konje i - zajedno sa svim sakupljenim zlatnicima – skočila u Dunav. Na mjestu ispod Banskog brda našli su njenu kočiju, a to se mjesto od onda naziva Vorosmart (Crvena Marta), a na hrvatskom Zmajevac. Priča se da su nakon Martine smrti vinogradi počeli obilno rađati.

Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Nikola Zoko

Večer vina i umjetnosti!

 

Večer vina i umjetnosti!

Večer vina i umjetnosti održat će se u petak 8. srpnja od 18.00 do 24 sata sati u Perivoju kralja Tomislava u Osijeku. Potaknuti čarolijom vina Slavonije i Podunavlja, uz ritam Nera & Uptown te virtuoza akustične gitare Ivana Kovačevića Jimija, večer donosi i art & lounge zonu. Za art zonu će se pobrinuti osječki umjetnici i gosti, a lounge će prerasti u clubbing na otvorenom u režiji In da Sofe. Park će oplemeniti svojom umjetnošću i land-art umjetnik Nikola Faller i udruga ReArt s radovima posvećenim Otti Bergeru.

Organizatori su Turistička zajednica Osječko - baranjske županije, Osječko – baranjske županije uz partnere Grad Osijek i Kreativnu agenciju Adverta.

Facebook : Večer vina & umjetnosti // Perivoj kralja Tomislava

Pripremio: Tomislav Radić

Zlato za Crniće

 

Zlato za Crniće

U gradu Sveti Ivan Zelina održana je 54. Izložba vina kontinentalne Hrvatske. Na ocjenjivanje stručnog povjerenstva od 18 članova, pod vodstvom predsjednice komisije prof. dr. sc. Ane Jeromel, koje je održano prije Izložbe, pristigla su 374 uzorka vina. Nakon ocjenjivanja dodijeljeno je 106 zlatnih, 151 srebrna i 62 brončane medalje te 6 priznanja.

Među nagrađenima je i obitelj Crnić, iz mjesta Celine Goričke, iz opčine Marija Gorica.

Zlatnu medalju Crnići su dobili za graševinu koja je sa 88 bodova pozicionirana visoko među samo nekoliko vinara sa jednakim brojem bodova kao vino redovne berbe 2021,

Srebrne medalje dobili su rajnski rizling 21. sa 86, pinot bijeli 21. sa 85 bodova.

U obitelji Crnić sve je krenulo godine 1999. kada je zasađen prvi vinograd od petstotinjak trsova Chardonnaya. Branko Crnić tada je imao vino za svoj "gušt", ali polako se njegovim prijateljima vino svidjelo pa se počelo prodavati na kučnom pragu. Nedugo nakon prve sadnje krenula je i druga, rajnskog rizlinga, a zatim i bijelog pinota. U poslovima u vinogardu uvijek su bili svi, otac Branko, majka Đurđa, sestre Ivana i Ana i sin Krešimir. Danas obitelj Crnić ima dva hektara vinograda. Osnivanjem udruge vinara i vinogradara "Trsje", prisustvovalo se na raznim ocjenjivanjima vina gdje su Crnići osvojili i prve zlatne i srebrne medalje za chardonnay, bijeli pinot, rajnski rizling, sauvignon, muskat ottonel, silvanac zeleni, grasevinu, štajersku belinu, i frankovku.Najviše zastupljena sorta je silvanac zeleni koji je prošle godine bio pobjednik na 53. IzlozbI vina kontinentalne Hrvatske u Zelini u kategoriji bijelih mirnih vina. I ovogodišnja "žetva" medalja u Zelini poticaj je za sadnju novih sorti te gradnju nove kušaone za 50 osoba a uređuje se i novi podrum kapaciteta 20 tisuća litara.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: TZ Zelina, Ana Crnić

Croatia Biergarten stiže u Zelinu.

 

Croatia Biergarten stiže u Zelinu.

Pivski festival Croatia Biergarten stiže u grad Sveti Ivan Zelina. Na festivalu pivo će se piti od 6. do 10 srpnja 2022.

Pedesetak vrsta craft i industrijskih piva, dobra mjuza i street food ponuda. Neće biti mjesta cenosilikofobiji, strahu od prazne pivske flaše, kao i lošem raspoloženju jer su zabava, opuštanje uz fine pive i street food klopicu zagarantirane!

Organizator festivala je Turistička zajednica Grada Svetog Ivana Zeline, a suorganizator je Event & Rental company Show Concept.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: TZ Zelina, Event & Rental company Show Concept

IN VINO VERITAS“ u Puntu

 

„

IN VINO VERITAS“ u Puntu

Festival vina održat će se u Puntu na otoku Krku od 15. do 17. srpnja. Nastupit će vinari iz Baranje.

Na festivalu želi se istaknuti da su Punat i Tovarnik bratske općine i da je „IN VINO VERITAS“ spajanje „zelene“ i „plave“ Hrvatske

Kušanje i prodaja vina bit će na glavnom trgu u Puntu, na Trgu zahvalnosti. Nastupaju: Vinarija Agris, Vinarija Kovats , Vina Papak, Vina Pinkert, Vina Siber i Vina/Podrum Szabo.

Endre Kubik iz vinarije Pinkert održat će edukativnu radionicu „Vinski terroir Baranje“ uz kušanje ponajboljih vina koja ova regija nudi.

PROGRAM

Petak 15. srpnja

• Od 18 - 20 h Trg zahvalnosti – festival vina „In vino veritas“

• 20.30 h Trg zahvalnosti – otvorenje festivala „In vino veritas“ uz dobrodošlicu domaćina:

• Branko Karabaić, direktor TZO Punat

• Sanja Muzaferija, suorganizator Festivala „In vino veritas“

• Daniela Strčić, načelnica Općine Punat,

• od 21 h, Trg zahvalnosti – zabavni program

Subota, 16.srpnja

• Od 10 - 12 h, Trg zahvalnosti – festival vina „In vino veritas“

• 12 h, Galerija Toš, radionica: „Vinski Terroir Baranje“ i kušanje vina, voditelj: Endre Kubik, vinarija PINKERT, Suza Baranje

• Od 18 - 22 h, Trg zahvalnosti – festival vina „In vino veritas“

• 20.30 h, Restaurant BOCOON - večera za uzvanike (vinari, restorateri, WOW članice, predstavnici medija, vinari), glazbena pratnja

• 21 h, Park s anđelom, zabavni program uz A.Doko & V.Babin

Nedjelja 17.srpnja

• 10 – 12 h Trg zahvalnosti - festival vina „In vino veritas“

• Pripremio: Tomislav Radić

• Snimke: Ivana Kindl

.Dani rudarske greblice

 

.Dani rudarske greblice

Kulturno-umjetničko društvo "Oštrc" organizira 36. Dane rudarske greblice u Rudama kod Samobora, 2. i 3. srpnja 2022.

Rudarska greblica slani je kolač od sira i oraha čija tradicija seže u 19. stoljeće kada je mještanima Ruda zaposlenim u rudnicima bakra i željeza taj kolač često bio jedino jelo tijekom cjelodnevnog napornog rada.

Priprema kolača proglašena je 2007. nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a od prošle godine rudarska greblica je postala i 29. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji i prvi zaštićeni gastronomski proizvod u Zagrebačkoj županiji.

Ovogodišnja manifestacija trajat će dva dana, u subotu i nedjelju 2. i 3. srpnja. Subotnji program počinje Gastro susretima ispred Rudnika Sveta Barbara od 15 sati, na kojima se može kušati jela koja će spravljati vatrogasci iz Komiže, Buzeta, Drniša, Zasadbrega i Ruda. U popratnom programu predstavit će se udruga „Budi dobro“ i projekt „Zajedno činimo dobro“. U večernjem programu održat će se projekcija nagrađivanog arheološko - dokumentarnog filma „Vučedol Partridge“, dijelom snimanog i u Rudama, dok će u zabavnom programu nastupiti Roko Vušković.

Nedjelja je rezervirana za radionice, igraonice i dječje predstave. Najmlađi će se družiti na Dječjoj greblici ispred Rudnika Sveta Barbara od 11 do 17 sati, a uz radionicu izrade greblice,organizira se i potraga za blagom, kovačnica i gipsaonica i predstava Teatra Puna kuća „Ogledalce, ogledalce“.

Poslijepodnevni dio održat će se na igralištu u samom centru Ruda, gdje će od 17:30 nastupiti TD „Kerest“ iz Svete Nedelje, nakon čega počinju folklorni susreti koji će trajati do 20 sati. U 20 sati slijedi proglašenje najbolje greblice. Svi zainteresirani svoju greblicu mogu donijeti na rukometno igralište, u protvanu, između 17:30 i 18:30. U zabavnom dijelu programa nastupit će grupa Panorama.

Manifestacija dobila je veliki zamah 2012. godine otvaranjem Rudnika Sveta Barbara u Rudama pa dolazak u Rude može iskoristiti i za obilazak Rudnika.

Pripremio: Tomislav Radić

snimke: TZ Samobor