Od pustinje, do uživanja na najvećem riječnom otoku!

 

Od pustinje, do uživanja na najvećem riječnom otoku! 

Drava rijeka duga 725 km, izvire u južnom Tirolu, protječe kroz Hrvatsku gdje sa susjednom Mađarskom stvara prirodnu granicu, a kod Aljmaša utječe u Dunav. Moćna,brza, vijugava, elegantna rijeka u našoj zemlji priča priču na jedinstven i očaravajući način. 

Od ušća u Dunav, pa sve do mjesta Čađavica u Hrvatskoj Drava je plovna (čak 90 kilometara). Brojne su prirodne ljepote, od skrivenih rukavaca gdje se traži osvježenje ili lovi riječna riba, do sprudova na kojima se gledaju zalasci sunca i rađaju prve ljubavi, ali i povezivanje dvije županije - Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske.

U Koprivničko-križevačkoj županiji su Dravski peski, jedinstvena hrvatska pustinja koja očarava svojom ljepotom. Sitni pijesak, nastao je otapanjem ledenjaka s Alpa koji je jakim vjetrovima prekrio prostor između Pitomače i Molvi (30-tak kilometara).

“Naši Peski su neosporna prirodna atrakcija,pa ih je zvjezdana prašina već više puta dodirnula kroz snimanje brojnih spotova, reklama i filmova. Tako su se 2017. ovdje snimali kadrovi filma General, 2018. imali smo snimanje spota Kim Verson i Bojana Jambrošića, potkraj 2019. godine snimljen je spot grupe Brkovi…” - kaže Alen Janći, direktor turističke zajednice područja 'Dravski peski'

Dok se vozite prema rijeci Dravi, naići čete na malo mjesto Brodić u kojem se nalazi Etno imanje obitelji Karlovčan. Ono na poseban način svakog putnika vraća u prošlost, na početak 20.stoljeća, u vrijeme života bez buke. Domaćin imanja, Neven Karlovčan ispričat će vam priču o životu njegove obitelji na ovom imanju kojem je uz bakinu i djedovu kućicu dodao brojne detalje koji pričaju priču o prošlosti ovog kraja. Tu ćete vidjeti ambare, saznati kako se nekad pekao kruh, zaviriti u originalan ormar tog vremena, ali i sjesti u vlakić i krenuti prema Dravi. 

Dolazeći prema rijeci, možete odabrati želite li pojesti nešto tradicionalno na skeli koja i danas služi za prijevoz robe i automobila s jedne strane na drugu ili ćete sjesti u čamac i zaveslati kroz brzace ove rijeke spuštajući se tokom Drave uživajući u njezinoj ljepoti. Neka vas ne iznenadi to što nećete imati signala! Mobitel ostavite po strani kako biste vidjeli najmanju lastavicu na svijetu - bregunicu, pozdravili čaplju koja se gnijezdi na naplavinama, vidjeli pokoju ribu koja vas mimoilazi... U čamcu vam treba samo složna ekipa za jednak ritam veslanja, krema za zaštitu od sunca ali ne i sredstvo za zaštitu od komaraca. Drava (proglašena rezervatom biosfere od strane UNESCO-a) sačuvana je od rojeva komaraca upravo zato što je stanište bregunicama koje se hrane kukcima među kojima su joj komarci posebna poslastica. 

Dok tako veslate, niste ni svjesni da prolazite (čak tri puta na ovoj ruti) kroz Mađarsku, ali i da polako dolazite do mjesta iskrcavanja - na najveći riječni otok na Dravi - Križnicu! Otok je okružen Dravom i Mađarskom granicom.  Na Križnici caruje priroda, a marljivi ljudi (kojih je 128) obrađuju zemlju i izletnicima željnima mira, tišine (signala za mobitele nema) i autohtonih proizvoda nude ono najbolje što im je zemlja dala. Na Križnicu možete doći ploveći rijekom Dravom, skelom s kopna na kojem se nalazi grad Pitomača ili 250 metara dugačkim pješačkim mostom, preko kojeg su, nakon što je šezdesetih godina izgrađen, propješačili mnogi, iako nikad nije dobio uporabnu dozvolu. 

“Dobro došli na Križnicu, najneobičniji otok na Dravi, a ujedno i višestruko zaštićeno područje, najveći meandar rijeke Drave od izvora u Austriji pa sve do njenog ušća. Dok teče, Drava radi prepoznatljiv meandar u obliku cvijeta, a neki kažu i obliku ruke pružajući utočište brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Na ovom mjestu ćete vidjeti ptice poput pčelarica, bregunica, vodomara i orla štekavca te brojne druge biljne i životinjske vrste, ali je nesvakidašnji način na koji dolazite na ovo posebno mjesto - skelom ili pješačkim mostom” - rekli su Martina Jakelić direktorica Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije i Luka Sabo, stručni suradnik za turizam i turistički vodič. 

Bez obzira kako dođete do Križnice, slušajući upute skipera te izbjegavajući virove i izrazito brze dijelove Drave, izađite bosi iz čamca i osjetite riječni pijesak.   Ogladnite li, tu je „Dravska Iža“ (OPG Ruža Fabčić). Za obroke se koriste ubrani plodovi obližnjih vrtova i netom ulovljena riba. Neka vas ne iznenadi miris lepinja koje su ispečene samo za vas, fiš ali i slastice koje vas vraćaju u djetinjstvo poput slatke štrudle od sira.  Na Križnici ipak pazite na vrijeme, posebno ako ste stigli automobilom, jer skelar ima točan sat i ne čeka nikoga. Skela vozi svaki puni sat i nema kašnjenja! 

U Virovitičko-podravskoj županiji u malom mjestu Noskovci u općini Čađavica, nalazi se jedinstveni Posjetiteljski centar „Dravska priča“. Njegovi stanovnici, djelatnici, stručnjaci i svi koji su predano radili da bi se ostvario ovakav projekt s pravom su ponosni. “Prije desetak godina bila je to ruševna zgrada ljetnikovca grofa Janka Draškovića, okružena šikarom. Danas je to, zahvaljujući Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom županije te sredstvima fondova EU i različitih ministarstava mjesto gdje se može noćiti, biciklirati ili kanuima istraživati floru i faunu u obližnjoj Dravi” - govori Vladimir Ajhler, čuvar prirode u Javnoj ustanovi. Potpuno obnovljena zgrada okružena je uređenim perivojem sa šetnicama, poučnim stazama, sjenicama, oporavilištem za bijele rode i druge rijetke ptice ovoga kraja, učionicama na otvorenom i vrtom.

Iznenađenje vas očekuje već u dvorištu, odnosno ulazu u perivoj ! Na putu se nalazi 3D anamorfna slika rukavca rijeke Drave koju je naslikao umjetnik Filip Mrvelj. Nakon razgleda perivoja u kojem se nalaze brojne biljne vrste, zavirite i u podrum, u Centar za multimediju gdje ćete vidjeti kako izgleda dabrov brlog, što se nalazi u kapljici vode, kako izgleda život u vodi i izvan nje. “Bioistraživačka stanica opremljena je za analizu uzoraka s terena i video snimanje na mikroskopima. Tu se nalaze lupe i vage, uređaji za filtriranje vode, laboratorijsko posuđe, a posjetiteljima su na svjetlećim panoima prezentirane zaštićene i endemske riblje vrste rijeke Drave koja je najbogatija Hrvatska rijeka s čak 69 različitih vrsta riba” - objašnjava Vladimir Juhaz, biolog u Javnoj ustanovi. Budući da je Centar registriran i kao hostel s 34 kreveta raspoređena u 4 višekrevetne spavaonice i 2 jednokrevetne sobe namijenjene grupama ljudi koji vole prirodu. 

Putovanje koje je inspirirano tokom rijeke Drave, završava u Suhopolju, u obnovljenom dvorcu Janković, Virovitičko-podravska županija kao vlasnik dvorca, vratila mu je sav glamur i sjaj te ga stavila u funkciju turizma

Obnovom koja je trajala dvije godine, rekonstruiran je dvorac i otvoren multimedijalni izložbeni prostor koji objedinjuje turističke, prirodne, kulturne, umjetničke, materijalne i nematerijalne znamenitosti i baštinu Virovitičko-podravske županije. Osim multimedijalnog centra, koji vodi direktorica Sanja Sudar,dvorac ima i  lobby bar, konferencijsku salu, 5D kino s 20 sjedećih mjesta i restoran s 50 sjedećih mjesta te recepciju, jer na katu ima 15 dvokrevetnih soba s 4 zvjezdice.

U dvorištu dvorca, na terasi koja se spaja s perivojem površine 8 hektara, može se uživati u ružičastom craft ginu Mountain Creek Lady's Choice u kojem se na svjetlosnim zrakama „kupaju“ šljokice. U ponudi dvorca su i posebne, ručno rađene, dizajnerske slastice, poput proljetne voćne kugle, koje kreira i priprema slastičarka Sandra Jadek.

Za realizaciju posjeta grupe novinara iz Zagreba zaslužni su Turistička zajednica područja Dravski Peski i Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije.

Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Nikola Zoko

U posjetu Buzetu

 

U posjetu Buzetu

Istra uvijek pruža neka neotkrivena blaga. Andrea Laković, direktorice TZ grada Buzeta i vinska i turistička promotirica Irena Lučić organizirale su posjet grupe novinara iz Zagreba Istri .

„U selu Paladini živi 44 stanovnika i 100 pasa“ – rečenica je kojom je vlasnica tvrtke i velika poznavateljica i zaljubljenica u tartufe, Radmila Karlić, objasnila kako stvari stoje. Temelje obiteljskog biznisa udario je Radmilin otac, koji je imao samo jednog psa i započeo posao otkupa tartufa. Danas se svi u obitelji bave tartufima – od lova, preko otkupa i uzgoja, do prerade i plasmana svježih tartufa – a broj obiteljskih pasa narastao je na osam. Posao se uspješno proširio izvan granica Hrvatske i Karlići danas imaju poslovna partnerstva po cijelom svijetu.

Selo Paladini nalazi se u blizini jezera Botoniga, koje je izuzetno važan dio osjetljivog ekosistema u kojem rastu tartufi. Crni se tartufi mogu naći kroz cijelu godinu, za razliku od bijelih koji dozrijevaju najesen i traju do Nove godine. Cijena svježeg crnog tartufa kreće se oko 700 EUR. U ljetnom periodu cijena mu padne na 200-300 EUR, a u zimskom naraste na čak 1000 EUR po kilogramu. Bijeli tartufi rijeđi su i skuplji, a sukladno veličini, svrstavaju se u klase – od treće klase do extra klase (tzv. jokeri). Cijena im može doseći i do 5000 EUR za kilogram, a za razliku od crnih, za sada nema dobrih rezultata u njihovom uzgoju. Bijelom tartufu odgovara kiselije tlo, pa se najčešće nalazi uz rijeku Mirnu i u kompleksu Motovunske šume, dok su crni na okolnim brežuljcima u hrastovoj šumi, gdje prevladava više ocjedito tlo. Mikroklimatska ravnoteža vrlo je važna, a izuzetno je bitno da u svibnju padne dovoljno kiše. Kada tartuf, koji je u simbiozi sa korijenom stabla, dosegne svoju potpunu zrelost (koja je neovisna o veličini), počinje ispuštati specifičan miris. Pa je tako moguće istim mjestom proći bez uspjeha nekoliko puta, dok će već dan-dva kasnije dobro istreniran pas ovdje nanjušiti tartuf. Tartufe treba vaditi iz zemlje vrlo pažljivo, kako bi se što manje oštetio sam tartuf ali i korijen stabla. Lovci na tartufe svjesni su vrijednosti šume, te brinu o njima, pažljivo zakopavajući rupe kako bi budućim tartufima, koji su - zahvaljujući životinjicama koje šire mikorizu – mogli izrasti na istom ili bliskom mjestu i omogućili zaštitu od svjetlosti. Oni koji se žele baviti lovom na tartufe, osim dobro istreniranog psa i smisla za biznis, moraju položiti licencu za tartufara, koja se mora obnavljati jednom godišnje.

Karlići su se, uz lov, odvažili i na sadnju plantaža crnog tartufa, pa danas imaju posađenih 3000 stabala hrasta i lješnjaka, koji su prve rezultate dali tek šest godina nakon sadnje. Plantaže su smještene uz prirodne stoljetne šume, kako bi se postigao što veći prirodni balans tla i mikroklime. Pokušat će uzgojiti i bijeli tartuf, čija je plantaža u planu za sadnju ove godine, a prvi rezultati se očekuju za osam do deset godina.

Kod Karlića kušalo se razna jela u novouređenom restoranu čiji pogled puca na zelene šume. Bilo je tu finih kanapea posluženih uz maslinovo ulje i domaći aceto, jelenja salama i izbor kravljih i ovčjih sireva a na kraju fritule, sa crnom i bijelom čokoladom posute naribanim tartufom.

U sklopu imanja je i Muzej tartufa, koji je rezultat višegodišnjeg truda i rada svih članova obitelji Karlić. U muzeju su brojni info-paneli sa zanimljivim podacima o tartufima,fotografije, audio-snimke starih tartufara, nekadašnja tartufarska oprema i pomagala, slike slavnih pasa-tartufara, kao i „učionica“ u kojoj se može naučiti razlikovati mirise različitih vrsta tartufa.

Nakon Karlića, dvadesetak minuta vožnje, nalazi se kušaonice Daria Sirotića u Medvejama. Dario Sirotić je treća generacija vinara čiji se vinogradi protežu na 3,5ha vlastitih vinograda uz otkup grožđa sa još 3ha. Vinogradi u kojima su posađeni malvazija, chardonnay, muškat, teran i refošk, nalaze se na nadmorskoj visini od 130 do 220 m, na terasama laporaste bijele zemlje. Zidovi kušaonice puni su diploma i odličja, među kojima su najponosniji na Vinistrino zlato osvojeno za teran 2010. godine, koje im je, kažu, dalo vjetar u leđa da se još predanije posvete vinarstvu. Godišnju proizvodnju od oko 20.000 boca plasiraju uglavnom u Istri i na području Primorsko-goranske županije – u restoranima i vinotekama – te mali dio na kućnom pragu.

Kušanje je počelo s roseom iz 2020. godine, kupažom 70% terana i 30% cabernet sauvignona. Zatim se kušala malvazija 2020. koja se također ponosi Vinistrinim zlatom ii ona iz 2021. Sirotići su tržišno usmjereni na proizvodnju mlade malvazije no ipak je mali dio proizvodnje ostavljen na odležavanju u bačvama od akacije i murve pa se kušalo malvaziju 2020. koja je provela 9 od ukupno planiranih 12 mjeseci u akaciji, i koja već sada posjeduje sjajnu aromatiku. Odmah zatim uslijedila je zanimljiva arhivska malvazija iz 2012, koja nije odležana u drvetu, ali je usprkos blagim oksidacijskim notama u vrlo dobroj formi. Chardonnay iz 2020. ima dobro uklopljen alkohol sa sjajnom malolaktikom. Teran 2019. koji je 20 mjeseci odležavao u velikim hrastovim bačvama već je sada u dobroj formi ali to vino tek treba doseći svoj puni potencijal.. Kušalo se i teran iz 2020, koji također pokazuje sjajne predispozicije za rast, te naposlijetku, arhivski cabernet sauvignon iz 2013, koji ima super-očuvane kiseline, meko i elegantno tijelo.

Dvije kuće dalje je Sirotićev susjed, također vinar, Adriano Černeka. Godišnje proizvede 22.000 l vina, koje plasira u 6 restorana, nekoliko vinoteka i na kućnom pragu. Osim vina, bavi se i proizvodnjom maslinovog ulja koje dobiva sa 450 stabala pendolina, leccina, crnice i istarske bijelice. Nakon uvodne biske kušala se malvazija iz 2020. sa lijepo uklopljenih 12,5% alk. I rose, koji je blend 80% terana i 20% žutog muškata. Kod tog zanimljivog vina, u procesu vinifikacije, teranu je dodan alicante buchet kao tzv. colorante (sorta koja produbljuje boju).Na kraju kušalo se bijeli muškat, koji ima 50g neprovrelog šećera i s kojim je Adriano Černeka. osvojio prvo mjesto na Smotri muškata iz 2019. godine.

Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Nikola Zoko

Pizza Festival u Zagrebu

 

Pizza Festival u Zagrebu

Pizze, odlična glazba i rashlađena pića u novoj su gastro avanturi koja se od četvrtka, 23.6. do nedjelje, 3.7. održava na Trgu dr. Franje Tuđmana. Autori Fuliranja i Burger Festivala, agencija Kokoš ili jaje organiziraju Pizza Festival. Pizza majstori svoja su iskustva stjecali na food festivalima u Hrvatskoj, no i diljem Europe. Petnaestak različitih okusa pizza, od Romane, Napoletane pa sve do Siciliane očekuju posjetitelje da ih kušaju.

Institut za pizze pod “umjetničkim ravnanjem” maestra Ivana Badžeka i čvrstom rukom pizzaiola Erika te kreativca Tomislava predstavlja 5 okusa. Osim klasične i vječne Margherite, tu su i Pepperoni - pikantna verzija sa dvije vrste kobasica i chillijem, Pizzaiolo, zatim Veggie rapsodija povrtnih okusa, te Bijela pizza s puno sira i mikro ciklom by Sergej iz Vesele motike.

Picnic ekipa stiže sa šest vrsta pizza, a inspiracija su im kultne rimske pizze iz pizzerija Bonci i Antico Forno Roscioli. Ljepotice prepoznatljivih imena: Furešta, Paška, Talijanka, Margherita, Istrijanka i Dalmatinka, spravljene od lokalnih i talijanskih sastojaka.

Beg’s Plant Based nudi četiri originalna okusa od namirnica isključivo biljnoga porijekla. Posjetitelji po prvi put mogu kušati plant based lososa, četiri vrste sira i mljeveno meso u reduciranom vermutu. Tu je i nekoliko koktela kao što su Grande Espresso Martini i ljetna verzija hita s Fuliranja - Kai Chai te po prvi put bogati izbor biodinamičkih vina iz cijele Europe.

Na Festival stiže i “Mafia” kojoj je na čelu Capo di tutti Capi - Marin Medak i to izravno iz RougeMarina. Donose mirise i okuse svoga “kraja”. Pripremaju razne varijante pizze Siciliane vrlo živopisnih naziva: - Palermo, Capo di tutti Capi, Cosa Nostra, Reket Pizzo i Familia.

Slastice ljetnih okusa i mirisa dolaze iz “slatkog laboratorija” Roberta Hromalića Le Kolač. Među ostalima tu je i tostirani sladoled i palačinke Crepes Suzette.

Na Wine Bar-u, su probrana vina vinarije Šoškić ili se može svratiti do Gingle Bellsa na koktel by G3 Spirits.Tu je i Rakijarnica u sklopu koje Designer Outlet Croatia daruje uz svaki koktel kupljen u ovoj kućici Day Discount Card s dodatnih 10% popusta na već snižene outlet cijene. Toče se i Staropramenove ledene kapi. Bezalkoholni mjehurići su u Coca-Coli i Jamnici. Ali to nije sve, ekipa u Aperolovom vozilu želi dobrodošlicu s osvježavajućim pićima u boji ljeta.

DJ’i su točka na i. Robert Mareković pripremio je jedanaestodnevni glazbeni maraton u ritmovima swinga, rock& rolla i twista. U petak DJ pult preuzima Ozren Kanceljak Kanca, a vikendom vladaju Stanko Bondža i William Collins. U završnicu tjedna uvode DJ Mathiia, DJ Patrik i DJ Dadoo, DJ Hrwoe i Bocca Sofistifunk, a Festival zatvara Jazzozo uz svoje jazz, funk, disco i house ritmove.

U subotu 25.6. influencerica Dorica 505 prošetat će Pizza Festivalom i odabrati najbolji ljetni outfit te ga nagraditi poklon karticom Designer Outleta Croatia, u iznosu od 1000 kn. Zato se treba “skockati” i doći na ljetnu špicu. Detalji su na https://www.instagram.com/dorica505/ i https://www.designeroutletcroatia.com/

Nedjeljno poslijepodne može se provesti na kreativan način i 26.6 od 18. do 20.30 h slikati pizzu i pijuckati vino. Art Bottega poziva na događanje Pineli&Vino, a više informacija je na https://fb.me/e/26uSU6UIR

Moguće je naručivanje i plaćanje putem pametnih telefona, skeniranjem QR koda. Nakon narudžbe stiže poruka sa statusom, a uskoro i druga informacija o narudžbi spremnoj za preuzimanje. Više nema čekanja u redu već plaćate svojim mobilnim novčanikom i preuzimate naručeno kad dobijete obavijest. Ta digitalna opcija naručivanja i plaćanja zove se RO Rabbit, a Festivalu ju je ustupio hrvatsko američki start-up RoomOrders Inc. I dalje će se moći plaćati gotovinom i karticama, no QR kodovi, izloženi su na cijelom Festivalu, pa i na majicama hostesa.

Organizatori pozivaju da se svrati s ekipom, u paru, s djecom ili rodbinom do 3. srpnja a dok ste na Festivalu čuva Vas Wiener osiguranje. Radno vrijeme Festivala je od 12 od 02 h, a ulaz je besplatan.

Više info na FB: https://web.facebook.com/pizzafestivalzagreb/ ili na www.pizzafestival.com i https://www.instagram.com/pizzafestivalzg/

Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Sandro Sklepić

ZABAVNE VEČERI DOMENIKANE U SVETOJ NEDELJI

 

ZABAVNE VEČERI DOMENIKANE U SVETOJ NEDELJI

Opustite se, udahnite mirise ljeta, okusite Rajska jela s rajčicom. Grad Sveta Nedelja u suradnji s Turističkom zajednicom i Kulturnim centrom Grada Svete Nedelje te tvrtkom Svenkom u sklopu manifestacije „Domenikana – Ljeto u Svetoj Nedelji“ organiziraju gastro-zabavne večeri „Paradajz from paradise“ na kojim će se moći uživati u okusima Rajske rajčice u interpretaciji poznatih kuhara.

U parku na jezeru Kipišće od 24. do 26. lipnja od 18 sati može se okusitti svježu domaću svetonedeljsku Rajsku rajčicu u kreativnim jelima braće Nekić, majstora STREET FOOD scene koji će pripremati „Rajska“ jela i osvježavajuće ljetne napitke. Rajska d.o.o. je najveći proizvođač posebnih sorti rajčica u Hrvatskoj. Posluju po načelima integrirane proizvodnje, rajčice oprašuje desetak tisuća bumbara, a rajčica se proizvodi bez kemikalija.

Braća Nekić će pripremati svoj slavni pulled pork sendvič (ovaj puta s obiljem rajčica), i razne druge zalogaje.

U subotu, 25. lipnja u pripremi vrhunskih jela pridružit će im se i poznati masterchef David Skoko sa svojim ribljim interpretacijama u sendvič varijanti te Šaptač rajčicama Marko Gržin koji će držati mini edukacije o važnosti rajčice u prehrani.

Svakog dana za najmlađe posjetitelje bit će organizirana dječja likovna radionica od 18 do 21 sat uz prigodne nagrade.

Uz Rajska jela moći će se uživati i u laganom glazbenom ritmu uz Gypsy Jazz Kvartet (24.6.), Trnje Live Acoustic Band (25.6.) i Jet Set Band (26.6.).

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Waves komunikacije d.o.o.

Tvrtko Stipić predstavio novi album

 

Tvrtko Stipić predstavio novi album

Novi studijski album Tvrka Stipića, poznatog tenora zagrebačke opere, predstavljen je u Klubu Kazališta Komedija u Zagrebu (bivša Kontesa). Album"Ima dana"sadrži 12 starogradskih pjesama i romansi koje je producirao Toni Eterović. Na Stipićevoj promociji prateći orkestar nastupio je u sastavu:Antonio Vrbički– harmonika,Josip Mimica– klarinet,Toni Eterović– glasovir, Josip Novosel– violina, Tihomir Novak – kontrabas i Bruno Vuger – gitara.

" U dogovoru sa glazbenim producentom Tonijem Eterovićem sastavio sam program za ovo izdanje. Želja mi je bila da sve te stare i antologijske melodije malo osvježim sa novim aranžmanima i obradama te da im dam novi život i da ostanu u našem društvu za buduće generacije. U svemu tome pomogao mi je prateći bend Tango Appassionato i Oridano Gypsy Jazz Band",navodi Tvrtko Stipić.

!zvedbe Tvrtka Stipića, kao i pratećeg orkestra, u prepunoj klupskoj dvorani Komedije, poznate starogradske pjesme"Ima dana", "Mislio sam da je život" i"Te tvoje oči zelene"u gypsy jazz obradi uživo, zaista zvučale su odlično i drugačije od svega na što smo u tom glazbenom žanru do sada navikli slušati.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Filip Bušić

VINSKI GRAD U GRADU ZAGREBU

 

VINSKI GRAD U GRADU ZAGREBU

U Vinskom gradu u parku dr. Franje Tuđmana u Zagrebu može se uživati u vinu, hrani i druženju svakog dana od 17 do 01 h, do 19.6. U ponudi je 400 vinskih etiketa. Zastupljene su sve hrvatske vinske regije. Ponudu vina prati i široki izbor hrane, od burgera, jela od ribe i piletine do pizze i vegetarijanskih zalogaja.

Na ulazu u Vinski grad potrebno je unajmiti staklenu vinsku čašu za 30 kn, a konzumacija se plaća karticom na svakoj kućici kako bi cijeli proces do uživanja bio što kraći. Sva vina iz ponude su dostupna na čašu i butelju.

U Vinskom gradu u Zagrebu nastupaju:

Dalmacija: Skaramuča, Black Island, Korlat, Saints Hills, Stina

Istra: Benvenuti, Matić, Marčeta, Medea, Vina Laguna, Cattunar, Roxanich

Bregovita Hrvatska: Kostanjevec, Preiner, Štampar, Dvanajščak Kozol, Piena, Podrum Štrigova, Jakopić, Petrač, Cmrečnjak, Kunčić, Klet Romić, Miklaužić, Griffin Ivančić, Lagena, Šafran, Matočec, Kos

Slavonija: Buhač, Enosophia, Galić, Krauthaker, Iločki podrumi, PP Orahovica, Vinarija Kutjevo, Royal Hill

Uvoz: Astoria, Makedonske delicije, Vinakoper, Tikveš, Weszeli

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Domagoj Miletić, PR Vinart

Slana jezera u Tuzli – jedinstvena u svijetu

 

Slana jezera u Tuzli – jedinstvena u svijetu

Otvorena je sezona kupanja na slanim Panonskim jezerima u Tuzli, jedinstvenima u svijetu

Nekadašnje središte industrijskog bazena, čiji su temelj ugljen i sol, proizvodnja struje i kemijska industrija, za nepuna dva desetljeća postalo popularno turističko odredište zahvaljujući slanim Panonskim jezerima.

Zamisao gradonačelnika Jasmina Imamovića (u neprekidnom mandatu od 2001. godine) da usred grada, na mjestu zapuštene močvare, izgradi jezero sa slanom vodom i tako sanira zemljište nastalo stogodišnjim tonjenjem, kod mnogih je izazvalo nevjericu, ali i podsmijeh. Naime, Tuzla zbog nekontrolirane eksploatacije soli ima problem s poniranjem tla, uslijed čega su stradali brojni značajni objekti, kulturno-povijesni spomenici, pa i cijela naselja.

To je zaustavljeno prebacivanjem crpilišta slane vode na izvore izvan grada. Na mjestu današnjih triju Panonskih jezera, koja su počela nicati 2003. godine, potpuno su potonula naselja Džindić mahala, Srpska varoš i Pavkuša, a znatno je stradao i nedaleki centar grada.

Na pojedinim mjestima zemljište je potonulo čak 17 metara a uz nastale ruševine prirodno se počela formirati močvara.

Arhitekti su predlagali da to područje prekrijemo jezerom u kojem bi plivali labudovi, uz uređeni park i šetnicu’, kaže Imamović. ‘To se lijepo činilo i zvučalo, ali meni su ipak draži ljudi pa sam se zapitao zašto tu ne bi plivali ljudi.’

Ekipa novinara uz Hrvatske nazočila je službenom otvorenju nove kupališne sezone,a njihov posjet počeo je upoznavanjem Tuzle kroz gastronomiju u hotelu Miris dunja, smještenom uz atraktivni pješački most Pasarela, kojim se dolazi do zgrade Narodnog pozorišta. Za kasni ručak najprije je poslužena hladna plata sa suhom junetinom, sudžukom, goveđim pršutom i domaćim sirevima. Prije raznovrsnog mesa s roštilja, kao toplo predjelo, bile su male sarme umotane u listove raštike s umakom od vrhnja. Hercegovačka Žilavka Hepok 2017. ugodno se uklopila u gastronomsku ponudu.

Potom se krenulo na Panonska jezera gdje se odvijao zabavni program. Noć ranije nastupala je Crvena jabuka, a te večeri na pozornici su bili sarajevski reperi, grupa Helem nejse i solistica Muhu.

Nakon koncerta mlađa publika nastavila se zabavljati uz DJ zvuke urbane svjetske i regionalne glazbe. Za to se pobrinuo današnji direktor Panonike, Maid Porobić, koji je svojedobno bio popularni lokalni DJ i gitarist grupe Terusi.

Drugi dan boravka hrvatskih novinara u Tuzli počeo je posjetom glavnoj gradskoj pijaci (tržnici). Na središnjem gradskom Trgu slobode, za koji turistički vodič Slavica Mešić Vučinić kaže da je najveći u BiH i da se gotovo cijele godine na njemu odvijaju razni sadržaji.

Nešto malo dalje nalazi se drugi izvor vode - Čaršijska česma - podignuta u srednjem vijeku, a obnovljena potkraj prošlog stoljeća. Dolazak u Tuzlu podrazumijeva i obilazak najtužnijeg gradskog znamenja, spomen obilježja na malom trgu Kapija gdje je u proteklom ratu od četničke granate smrtno stradao 71 civil, pretežito mlađeg uzrasta, a ranjeno ih je 150. Uz nadu i želju da se takvo nešto ne ponovi, postavljeno je obilježje s prigodnim stihovima pjesnika Maka Dizdara.

Soni trg ima ljepšu povijesnu priču. Njegovim središtem dominira stilizirana fontana u obliku neolitske posude za iskuhavanje soli, a slična tehnologija primjenjivala se od Rimljana do Osmanlija. Tek se u doba Austro-Ugarske sol počela eksploatirati na industrijski način.

Malo je poznato da je književnik Meša Selimović (1910.-1982.) rođen u Tuzli, gdje je i radio kao gimnazijski profesor, prije nego ga je život odveo u Sarajevo i Beograd. Tuzla se svome piscu odužila spomen sobom u sklopu Doma književnosti i regionalnom književnom nagradom koja nosi njegovo ime.

Drugi je veliki tuzlanski umjetnik, slikar Ismet Mujezinović (1907.-1984.), inače zagrebački đak, koji je likovnu akademiju završio u klasi profesora Joze Kljakovića, a potom se dodatno obrazovao na pariškoj Sorboni. Obitelj je, nakon njegove smrti, gradu Tuzli darovala kuću u kojoj je živio i stvarao. U njoj danas djeluje Međunarodni atelje Ismet Mujezinović u kojem se često održavaju izložbe, koncerti i ostali kulturni programi.

Meša Selimović i Ismet Mujezinović, koji su prijateljevali za života, ovjekovkečeni su skulpturama na Korzu, koje su postale i popularno sastajalište - kod Meše i Ismeta. Impozantniji spomenik u Gradskom parku dobio je bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić, (1338.-1391.).

Tuzla je među najstarijim europskim gradovima s kontinuitetom življenja, od oko 7000 godina, čemu svjedoče iskopine sojeničkog naselja, a čija je replika postavljena na ulazu u Panonska jezera. Ona su, pak, fenomen za sebe, jer Tuzlu čine jedinim gradom na svijetu čija se slana jezera i plaže nalaze u samom centru. U dosadašnjih 19 godina rada, Panonika je zabilježila 5,3 milijuna gostiju, a koliki je turistički napredak najbolje govori to što je Tuzla ranije imala samo tri hotela, a sada ih ima 35, uključujući i veliki Mellaine u kojem je smješteno i slano lječilište. Ove sezone očekuje se oko 380.000 gostiju koji, osim sunčanja i kupanja, mogu uživati u kulturnim i zabavnim sadržajima.

Amra Jaganjac, direktorica Turističke zajednice grada Tuzle, spomenula je brojne manifestacije i festivale u sklopu programa ‘Ljeto u Tuzli’, a tendencija je da se to produži na jesen i zimu. Prvi nagovještaj daje europsko okupljanje motorista u rujnu na Bike Festu, doći će ih dođe na tisuće, a poznati su kao dobri gosti i potrošači.

Posjet hrvatski novinara Tuzli završio je bogatom trpezom u restoranu Lovac u sklopu jezerskog kompleksa, ali se ipak nije jela divljač nego specijaliteti s roštilja od piletine, teletine i junetine. Uz jelo se služilo vino Žilavka lanjske berbe hercegovačkog vinara Nuića i Graševina Kutjevo, koja je među najpopularnija vina u Bosni i Hercegovini.

Pripremio: Tomislav Radić.

Foto: FAMA, Mihael Šilac, Valter i Panonika

ABC sir na Bliskom Istoku

 

ABC sir na Bliskom Istoku

ABC sir izvozi se na Bliski istok,u Irak, tržište s više od 40 milijuna stanovnika. ABC sir je najvažniji izvozni proizvod Belja, kompanije koja ove godine obilježava 325 obljetnicu poslovanja. Poseban po svojoj jednostavnosti, ABC sir nastaje od samo tri sastojka - mlijeka, vrhnja i malo morske soli i ne sadrži konzervanse i aditive.

„ Prodaja ABC sira na domaćem i inozemnom tržištu raste svake godine i ako se ovako nastavi, morat će se povećati proizvodnja.“ izjavio je Tomislav Radišić, direktor prodaje i marketinga Belja plus.

„Prisutni smo na dvadeset tržišta na tri kontinenta, a naši planovi uključuju daljnje širenje. Dogovaramo izvoz ABC sira u Aziju“ izjavio je Marko Žeravica, rukovoditelj izvoza Belja plus.

Sa 70 proizvodnih lokacija u Baranji i središnjoj Hrvatskoj, na kojima je 1.600 zaposlenih, Belje je jedna od najznačajnijih domaćih kompanija za proizvodnju hrane.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: PR Belje

Nova šampionska titula za frankovku i 10 zlatnih medalja za graševine

 

Nova šampionska titula za frankovku i 10 zlatnih medalja za graševine

Na 54. izložbi vina kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini i Festivalu graševine u Kutjevo Vina Belje postigla su veliki uspjeh.

Titulu šampiona, najveću titulu na ocjenjivanju 54. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske, osvojila je premium frankovka iz berbe 2012. koja je sazrijevala nekoliko godina u hrastovim bačvama, a potom odležavala u bocama. Ovo prestižno vino osvojilo je četiri šampionske titule u posljednjih godinu dana i svrstalo se među najbolja crna vina koja su ikada proizvedena u Baranji i cijeloj Hrvatskoj.

Sjajan uspjeh na tim ocjenjivanjima ostvarile su i premium graševine Vina Belje s osvojenih 10 zlatnih medalja, od kojih je osam osvojeno na najvećem i najznačajnijem domaćem ocjenjivanju graševine koje je održano na Festivalu graševine u Kutjevu.

„ Dvije zlatne medalje upravo smo osvojili za naše frankovke i na Concours Mondial de Bruxelles. Važno je za naglasiti da su zlatne medalje osvojile i odležala frankovka iz 2012. i mlada frankovka iz 2019. što pokazuje kontinuitet kvalitete beljske frankovke. “ istaknuo je Marijan Knežević, glavni enolog Vina Belje.

U povodu 325 godina postojanja, velikog jubileja koji kompanija Belje obilježava ove godine, Vina Belje puštaju na tržište limitiranu količinu od 325 butelja šampionske frankovke iz berbe 2012. To su butelje koje su se čuvale u arhivi vinskog podruma Belje za ovu posebnu priliku i vinski su kolekcionarski primjerci.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Vina Belje

Zagrebačka pivovara 130. godina

 

Zagrebačka pivovara 130. godina

Slavljenička 130. godina i uz rekordna ulaganja: Zagrebačka pivovara investirala 64 milijuna kuna u novu, tehnološki naprednu liniju za punjenje i pakiranje limenki

Zagrebačka pivovara uložila je 64 milijuna kuna u liniju za punjenje i pakiranje limenki kojom će u zagrebačkom proizvodnom pogonu zadovoljiti stalni rast potražnje tržišta za pivom u limenci, dodatno povećati održivost kompanije, konkurentnost domaće proizvodnje te potrošačima ponuditi nove formate i multipakiranja limenki.

„ Uvođenje najmodernije tehnologije olakšat će nam zaštitu kvalitete gotovog proizvoda, te omogućiti povećanje konkurentnosti Zagrebačke pivovare na tržištu FMCG-a i unutar naše Molson Coors grupacije. Novoinstaliranom linijom za limenke u potpunosti ćemo ispuniti potrebne kapacitete punjenja za zadovoljenje povećanih potreba tržišta. “, izjavio je Miroslav Holjevac, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare.

Investicija od 64 milijuna kuna odnosi se na novu opremu za punjenje i pakiranje limenki te građevinske radove koji su bili potrebni da bi se prilagodio proizvodni pogon u zagrebačkoj Ilici 224 za instalaciju nove linije. Naime, zbog ograničenog prostora nova linija za limenke raspoređena je na četiri etaže. Uvođenjem najmodernije tehnologije novom linijom za punjenje limenki značajno se smanjuje i potrošnja energenata i ugljični otisak kompanije na okoliš. Upravo je održivi razvoj među prioritetima poslovanja Zagrebačke pivovare.

„Investiciju u novu liniju za punjenje limenki realizirali smo tijekom prošle i u prvoj polovici ove godine, a partnera za projekt pronašli smo u dugogodišnjem i pouzdanom partneru, njemačkoj kompaniji Krones, jednom od najvećih dobavljača opreme za pakiranje u procesnoj industriji. U svega dva mjeseca timovi Zagrebačke pivovare i Kronesa sklopili su liniju do njezinog funkcionalnog stavljanja u upotrebu. “, istaknuo je Dubravko Tome, direktor proizvodnih i logističkih operacija Zagrebačke pivovare.

Na svečanom obilježavanju 130. rođendana Zagrebačke pivovare i predstavljanju investicije okupili su se brojni ugledni gosti među kojima i gradonačelnik grada Zagreba Tomislav Tomašević, zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec, veleposlanik Kanade Alan Bowman, veleposlanik Češke Milan Hovorka, šef američke misije u Hrvatskoj Mark Fleming te mnogi drugi.

„Vjerujem da će ova investicija ne samo povećati proizvodnju, nego i osigurati nova radna mjesta, a Grad Zagreb će uvijek biti partner takvih investicija“, istaknuo je gradonačelnik Tomašević.

Cijeli investicijski ciklus Zagrebačke pivovare planiran je za sljedeće dvije godine, pa slijedi i velika investicija u modernizaciju linije za punjenje povratnih staklenih boca koja će omogućiti daljnje povećanje proizvodnosti te diverzifikaciju različitih formata boca.

Pripremio: Tomislav Radić

Autor fotografija: Jurica Galoić (Pixsell)

Skupština FIJET-a Hrvatske

 

Skupština FIJET-a Hrvatske

Skupština FIJET-a Hrvatske (Fédération Internationale des Journalistes et Ecrivains du Tourisme- Svjetska organizacija novinara i pisaca u turizmu) , održana je u Eko selu Gradunje u Sv Ivanu Zelini tridesetak kilometara od Zagreba prema Zapadu. Turistička zajednica Zeline koju vodi Marinka Zubčić Mubrin bila je domaćin.

Na skupštini FIJET-a, Tina Eterović Čubrilo, predsjednica FIJET-a, RH i zamjenica predsjednika svjetskog udruženja podnijela je izvješće o radu u proteklom razdoblju, a Marijana Rebić, generalna tajnica svjetskog i tajnica hrvatskog Fijeta, financijsko izvješće. U Izvršni odbor izabrano je još dvoje uglednih kolega, a to su Petra Somek i Željko Marušić. Dogovorene su i buduće aktivnosti udruženja za ovu godinu. Osim nagrade Marko Polo u prosincu, predstoji i dodjela nagrada za putopisce, u Solinu "za dosege u turizmu, kulturi i medijima", sudjelovanja izaslanstva na Malti, na Mediteranskom Turističkom Forumu, FIJET kongres u listopadu u Egiptu i Akademija za mlade novinare u Maroku (Tanger). FIJET će sudjelovati i na obilježavanju Svjetskog dana turizma 27. rujna.

U vinorodnom Prigorju u Eko selu Gradunje je tradicijska arhitektura - autentične drvene kuće nekadašnjeg sela sačuvane na ovom imanju ali i tradicionalna jela od domaćih namirnica iz ekološkog uzgoja.
Eko selo Gradunje, je na desetak minuta vožnje od središta Sv. Ivana Zelina na 400 metara nadmorske visine odakle se pogled pruža na Zelinu, Martin breg, Vrbovec , Ivančicu, Moslavačku goru i Kalnik.
Obnovljene su drvene kuće: Domareva hiža, Pilnica, Klet i Hiža Dragec.
U ponudi su jela s roštilja na drveni ugljen ali i drugi specijaliteti poput punjene svinjske rolice, purice s mlincima i svinjetine s kroketima, teletine ispod peke, sarma ili po narudžbi fileki, a na kraju štrukli, štrudl ili zlevanka - loparka. U ponudi su i jela prilagođena veganima i vegetarijancima.
Prije dolaska u Eko selo, potrebna je najava. Eko selo može ugostiti 150 osoba. Ima i dječje igralište, te nekoliko egzotičnih životinja uključujući i ljame, a dopušten je i dolazak s kućnim ljubimcima, uz prethodnu najavu.

Nakon skupštine članovi FIJET-a bili su gosti Vinarije Kos - Jurišić čije se Izletište nalazi na Zelinskoj vinskoj cesti u mjestu Nespeš, nekoliko kilometara od Zeline. U "kleti" smještenoj u vinogradu posjetitelji mogu kušati tradicijska jela ovog kraja. Posebna ponuda su vegetarijanska, veganska i jela bez glutena, a specijaliteti kuće su Vinogradarska juha, Teletina u umaku od vrganja s ječmenom kašom i Lungić punjen šljivama s roladom od kruha. Klet se sastoji od sale u prizemlju, manje sale na katu pogodne za radne sastanke te od jednog apartmana. U blizini izletišta nalazi se podrum s kušaonicom vina koja može primiti do 50 osoba.

Mnogi novinari članovi skupštine doći će i na 54. Zelinsku izložbu vina kontinentalne Hrvatske koja se održava 10. lipnja u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Svetom Ivanu Zelini.

Pripremio: Tomislav Radić