Dani
hrvatskog pršuta u Dubrovniku
Proizvođači
pršuta udruženi u Klaster „Hrvatskog pršuta“ predstavit će
svoje proizvode na Stradunu ispred crkve sv. Vlaha u Dubrovniku.
Promocija dalmatinskog, drniškog, istarskog i krčkog pršuta u
Starome gradu sastavni je dio manifestacije Dani hrvatskog pršuta
koja će se održati 13. i 14. travnja.
„Gospodarski
potencijali proizvodnje pršuta prije četiri godine nametnuli su
potrebu za udruživanjem u Klaster i organiziranjem manifestacije
koja artikulira interese proizvođača zaštićenih hrvatskih pršuta.
Osim promotivnog karaktera Dani hrvatskog pršuta imaju
natjecateljski, stručni i edukativni dio, a ove godine po prvi puta
se predstavljamo Dubrovčanima i turistima na Stradunu. Želja
nam je da se u sklopu manifestacije predstave ponajbolji primjeri
dobre prakse s područja Dalmacije, Kvarnera i Istre te druženjem i
stručnim dijelom tijekom dva dana manifestacije, nastojimo
pridonijeti jačanju brenda hrvatskog pršuta i njegovoj valorizaciji
u prehrambenoj i turističkoj industriji“,
istaknuo je Ante Madir, izvršni direktor Klastera „Hrvatskog
pršuta“, na predstavljanju manifestacije u HGK – Komori Zagreb.
Ana
Babić predstavnica Udruge Dalmatinski pršut iz pršutane Voštane
kazala je kako ovogodišnja manifestacija ima dvostruki značaj.
„Osim
promocije hrvatskog pršuta, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede
14. travnja otvara se i obilježava „Tjedan
hrvatskih zaštićenih proizvoda“. Prije tri godine baš na taj
datum Krčki pršut dobio je oznaku zemljopisnog porijekla. To je
bila prva registracija zaštićene oznake u Republici Hrvatskoj iz EU
sustava kvalitete.
Igor
Miljak, predsjednik Uprave PPK Karlovac i predstavnik Mesne
industrije braće Pivac istaknuo je kako
su proizvođači hrvatskih pršuta dobivanjem EU oznake zaštićenog
geografskog porijekla dobili proizvod s dodanom vrijednošću, a
potrošači i kupci garanciju visoke kvalitete.
Hani
Hreljak, predstavnica Istarskog pršuta iz pršutane Pisinium
naglasila je kako je Istarski pršut nositelj EU zaštićene oznake
izvornosti te istaknula njegove specifičnosti u obradi i tehnologiji
proizvodnje. Istarski pršut nema kožu i potkožno masno tkivo, soli
se morskom solju te začinima poput papra, lovora, ružmarina i
izlaže se atmosferi suhog zraka.
Božica
Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu
industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, institucije koja
sve četiri godine podržava manifestaciju, istaknula je kako HGK
potiče promociju pršuta, aktivno sudjeluje u izradi pravilnika i
regulative na nacionalnoj razini usko vezanoj uz interese
proizvođača.
„HGK
prati trgovinsku razmjenu u prehrambenoj industriji. Za usporedbu u
2014. izvezli smo proizvode tarifnog broja 0210 u koji spadaju šunke
i pršuti u vrijednosti 84 tisuće eura, a prošle godine u
vrijednosti 235 tisuća eura. Što se uvoza tiče 2014. u tom
segmentu uvezli smo robe u vrijednosti 740 tisuća eura, a prošle
godine 1,9 milijuna eura. Vidljivo je da proizvodnja pršuta ima
veliki potencijal u gospodarskom razvoju Hrvatske“, zaključila je
Božica Marković.
