Trendovi oko nas

Fleksitarijanstvo – vegetarijanstvo s povremenim mesnim užitkom

Mudrim kombinacijama izaberite najbolje za vaše zdravlje

Fleksitarijanci su skupina vegetarijanaca koji povremeno konzumiraju meso

Fleksitarijanci uglavnom konzumiraju hranu biljnog porijekla i prema tome naginju vegetarijanskoj prehrani jer znaju da je prehrana s obiljem hrane biljnog podrijetla pogodna za zdravlje, no ipak povremeno konzumiraju i meso. Zbog velike redukcije namirnica iz skupine mesa fleksitarijanci i vegetarijanci svakako trebaju u svoj jelovnik uvesti brojne zamjenske namirnice poput mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, tofua, klica te cjelovitih žitarica. Prosječna dnevna količina proteina koji se uzimaju ovakvim načinom prehrane pritom iznosi 50 g, što je ipak nešto niže od uobičajene prehrane. Dakle iako nutritivan unos možemo kompenzirati namirnicama biljnog podrijetla, kvalitetu proteina koje nam nudi meso ne možemo nadoknaditi.

Fleksitarijanstvo je odličan je primjer kako potpuno odricanje mesa nije potrebno

Reduciraju li se obroci mesa, a bez uvođenja adekvatne biljne zamjene povećava se mogućnost pojave anemije odnosno kroničnog nedostatka željeza u krvi. Izbor fleksitarijanaca stoga je i znanstveno utemeljen jer je crveno meso najveći izvor željeza u našoj prehrani te njegovom konzumacijom možemo prevenirati nedostatak.

S obzirom da biljke ne sintetiziraju vitamin B12, za osobe čija prehrana isključuje hranu životinjskog podrijetla postoji rizik od nedostatka vitamina B12. Istraživanja pokazuju da vegetarijanci imaju snižene količine vitamina B12, a simptomi nedostatka vitamina B12 su: umor, zbunjenost, depresija, psihoza, anemija, demencija, slabo pamćenje, slabost, glositis, konstipacija i gubitak teka. Kako je crveno meso bogato vitaminom B12, preporuka njegove konzumacije dva do tri puta tjedno odlično se uklapa u tjedni jelovnik svakog fleksitarijanca.

Iz svega navedenog, možemo zaključiti kako je vrlo važno osigurati adekvatan unos mesa u prehranu kroz sva životna razdoblja kako bi raznolikom prehranom u naš organizam unijeli sve esencijalne nutrijente i održali dobro zdravlje. Kako u svemu pa tako i u prehrani važna je umjerenost unosa prehrambenih namirnica u organizam, kao i stil života. Dakle nije nužno u potpunosti odreći se mesa kako bi uživali u zdravstvenim blagodatima vegetarijanstva, već pametnom kombinacijom navedenog  izabrati najbolje za naše zdravlje.

Izvor:

Hans Dagevos & Jantine Voordouw (2013): Sustainability and meat consumption: is reduction realistic?, Agricultural Economics Research Institute, LEI Wageningen University and Research Centre

Crveno meso važan izvor vitamina B12

Unos vitamina B12 iz crvenog mesa neophodan za razvoj organizma

Važnost unosa vitamina B12 kod djece već za vrijeme trudnoće

Crveno meso sadrži vitamin B12, prvenstveno crvenog mesa, od iznimne je važnosti za održavanje odgovarajuće razine tog vitamina u organizmu, a nedostatak istog može narušiti rad metabolizma.

Od samog začeća i razvoja ploda, preko dječje dobi pa kroz cijeli život vitamin B12 ima značajnu ulogu u mnogim metaboličkim reakcijama u našem tijelu. Njegova funkcija najpoznatija je u održavanju zdravlja živčanog i kardiovaskularnog sustava. Umor, slabost, zbunjenost, depresija, loše pamćenje, gubitak teka, određene vrste anemija, demencija, konstipacija, periferna neuropatija i psihoza, samo su neki od simptoma nedostatka vitamina B12.

Izvori vitamina B12 u organizmu

Glavni izvori vitamina B12 su: crveno meso i mesni proizvodi, jetra, riba, škampi, školjkaši i jaja te u nešto manjim količinama mlijeko i mliječni proizvodi.  Najveća apsorpcija i iskoristivost ovog vitamina upravo je iz crvenog mesa. S obzirom da biljke ne sintetiziraju vitamin B12, za osobe čija prehrana isključuje hranu životinjskog podrijetla postoji rizik od pojave nedostatka vitamina B12. Istraživanja također pokazuju da vegetarijanci imaju snižene količine vitamina B12, što može narušiti opći metabolizam organizma.

Sadržaj vitamina B12 u životinjskim namirnicama ovisi o sposobnosti skladištenja istog. Iz tog razloga namirnice životinjskog podrijetla poput crvenog mesa, sadrže značajno veće količine vitamina B12 nego one biljnog podrijetla, dok voće i povrće ne sadrži vitamin B12.

Važnost vitamina B12 za trudnice i djecu

Dovoljna količina vitamina B12 u organizmu važna je i za zdravlje žena koje planiraju trudnoću te trudnica i dojilja, ali i za razvoj djeteta. Naime, vitamin B12 ima značajnu ulogu u razvoju djece već od trudnoće. Vitamin B12 prolazi kroz posteljicu i na taj način djeluje na razvoj djetetova organizma, a nakon rođenja dijete ga dobiva putem majčina mlijeka. Upravo iz ovog razloga, pravilna prehrana trudnica i dojilja od iznimne je važnosti jer je to ujedno i prehrana djeteta. Unos dovoljne količine najboljih izvora vitamina B12, poput crvenog mesa, nešto je što za vrijeme trudnoće i dojenja ne smijemo zanemariti.

Nedostatak vitamina B12 se može razviti unutar par mjeseci od rođenja, zbog smanjenih zaliha ovog vitamina i unosa istog. Vitamin B12 pomaže u stvaranju crvenih krvnih stanica što mu daje izrazitu važnost u razvoju mozga i neurološkog sustava djeteta. U veće djece simptomi nedostatka ovog vitamina su neadekvatan rast i razvoj te poremećaji pokreta. Temeljem navedenog možemo zaključiti da je vitamin B12 nužan za razvoj našeg organizma, počevši već od samog začeća.

Izvori:

Ball, G.F.M. (2004) Vitamins: Their Role in the Human Body, Blackwell Publishing Ltd, Oxford.

Zempleni, J., Rucker, R.B., McCormick, D.B., Suttie, J.W. (2007) Handbook of vitamins, CRC Press Taylor & Francis Group, Boca Raton.

Grooper, S.S., Smith, J.L., Groff, J.L. (2009) Advanced nutrition and human metabolism, Wadsworth Cengage Learning, Belmont.

Combs, G.F.  (2008) The vitamins: fundamental aspects in nutrition and health, Elsevier Academic Press, Burlington.

Watanabe; F. (2007) Vitamin B12 Sources and Bioavailability. Exp. Biol. Med. 232, 1266-1274.

Allen, L.H. (2008) Causes of vitamin B12 and folate deficiency. Food Nutr. Bull. 29, S20-S34.

deMan, J.M. (1999) Principles of food chemistry, Aspen Publishers, Gaithersburg.

Ball, G.F.M. (2006) Vitamins in foods: Analysis, Bioavailability and Stability, Taylor & Francis Group, Boca Raton.

PIK kobasice dio adventa u Zagrebu

Više od 300.000 PIK kobasica prodano je u središtu grada

Moglo se birati između PIK Blagdanske kobasice, Domaće dimljene, Debrecinke, Kranjske, Beljske s komadićima slanine i sira, Ljute kobasice te klasičnog Hot Doga.

Najprodavanije su bile PIK Debrecinka i Kranjska.